Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stručnjak(inja) mjeseca
  • 30.08.2024. 12:00

Ines Banjari: Neprovjerene informacije o prehrani mogu imati ozbiljne posljedice po džep i zdravlje

Ljudi još uvijek nisu svjesni da je briga o prehrani doista nauka i da je ono što će im reći nutricionist neuporedivo sa savjetom "babe Mare" ili "susjeda Ive" kojima ljudi na našim prostorima i dalje više vjeruju, poručuje prof. dr. sc. Ines Banjari.

Foto: Suzana Jović
  • 67
  • 13
  • 0

U svijetu preplavljenom informacijama o hrani i prehrani često se susrećemo s mnoštvom proturječnih savjeta i dezinformacija. Od čarobnih pilula ili dijeta koje rješavaju višak kilograma do suplemenata koji rješavaju brojne bolesti.

Na temu (dez)informacija o hrani i prehrani koje mogu naštetiti zdravlju razgovarao je portal foodfacts.news s nutricionisticom, prof.dr.sc. Ines Banjari s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Po Vašem mišljenju i iskustvu, jesu li građani dovoljno kvalitetno informirani o hrani/prehrani? U kojoj je mjeri javnost educirana o zdravim prehrambenim navikama?

Nažalost, nisu. Smatram da nije stvar u tome da ljudi nisu zainteresirani, već jednostavno imaju problem pronaći pouzdanu informaciju. 

Savjete o prehrani potražiti od stručnih osoba

Svjesni smo da gotovo svi prvo posegnu za svojim pametnim telefonom i ukucaju pojam koji ih zanima, a rezultati koje dobiju su, u većini slučajeva i u najmanju ruku, dvojbeni. Ono što je nekome pomoglo, ne znači da će i vama.

Mi smo, a pritom mislim na sve stručnjake i institucije, okupirani brojnim drugim poslovima i nažalost imamo malo vremena baviti se informiranjem javnosti. Iako će se, vjerujem, veliki dio građana složiti kako smo sve više prisutni u medijskom prostoru, smatram da je to ipak kap u moru neprovjerenih informacija koje mogu imati stvarno ozbiljne posljedice, ne samo po vaš džep već i zdravlje.

Susrećete li se u Vašem svakodnevnom djelovanju s mitovima o hrani/prehrani? Možete li izdvojiti neke od njih?

Da, jako često, češće nego bi iko očekivao. Neki su stvarno smiješni, a neki mogu imati strašne posljedice po zdravlje te iako ih je puno manje, jako su zabrinjavajući.

Često možete naići na članke koji pojedinoj hrani/namirnici pripisuju magična svojstva, zatim dijete kojima bez puno odricanja i promjena gubite kilograme, a onda cijeli niz dodataka prehrani (suplemenata) koji rješavaju sve bolesti ovog svijeta i često se radi o nekim preparatima na bazi jedne ili više biljaka.

Ljudi olako uzimaju za ozbiljno sve što pročitaju na internetu umjesto da se obrate stručnoj osobi, ističe

Upravo su ovi posljednji posebno problematični jer mogu rezultirati pogoršanjem, a ne poboljšanjem zdravstvenog stanja. Veliki dio ih je kontraindiciran odnosno ne bi se smjeli koristiti zajedno s nekim lijekovima jer ili smanjuju djelovanje osnovne terapije ili pojačavaju njihovo djelovanje, a ponekad sami izazivaju neželjene nuspojave.

Ljudi olako uzimaju za ozbiljno sve što pročitaju na internetu umjesto da se obrate stručnoj osobi. Kao što za bojanje kose i šišanje idete kod frizera, a kada vam se pokvari automobil idete kod automehaničara, tako kada mislite da trebate isprobati neku od "magičnih" namirnica ili se suplementirati trebate ići kod nutricioniste.

Ono što je nekome pomoglo, ne znači da će i vama

Koje trendove u prehrani vidite danas najopasnijim za društvo u cjelini?

Svi trendovi koji obećavaju čudesna rješenja, neovisno o tome radi li se o gubitku kilograma ili kontroli bolesti. Živimo u društvu ekstrema, pa tako s jedne strane imamo sve veći broj ljudi koji imaju višak kilograma, a koji isti ne doživljavaju kao problem dok nas stručnjake posebno brine taj problem među djecom. S druge strane, imamo sve veći broj različitih poremećaja u prehrani, od ekstremne mršavosti prisutne kod anoreksije, pa do sve češćeg problema ortoreksije odnosno patološke preokupiranosti zdravim načinom života i tzv. zdravom prehranom.

Meni posebno zabrinjavajući trend je taj što se ljudi olako odluče platiti usluge ili kupiti proizvod nepoznatih, ali "stručnih" ljudi na internetu, posebno kada oni ili njima neko blizak ima osobu koja boluje od neke teške bolesti. Rekla bih da ljudi još uvijek nisu svjesni da je briga o prehrani doista nauka i da je ono što će im reći nutricionist neuporedivo sa savjetom "babe Mare" ili "komšije Ive" kojima ljudi na našim prostorima i dalje više vjeruju.

Može li briga o prehrani postati pretjerana?

Apeliram na čitatelje da zapamte da to što je nekome nešto pomoglo ne znači da će i vama. Uzmite sve savjete, posebno kada se radi o čudesnim rješenjima, s velikom dozom rezerve. Provjerite informaciju na još jednom, dva ili tri mjesta, barem da dobijete drugu perspektivu, drugo mišljenje, pa onda odlučite je li to baš najbolja opcija za vas.

I da pojasnimo, sva hrana koja se nalazi na tržištu je zdrava odnosno sigurna za konzumaciju i zato ne koristimo termin zdrava prehrana već izbalansirana prehrana usklađena individualnim potrebama osobe. Individualno prilagođena podrazumijeva da ukoliko imate problem sa žgaravicom koja je česta pojava kod kroničnog gastritisa, GERB-a i dr. bolesti, onda vam prehranu treba prilagoditi na način da što rjeđe imate problem s njom.

Medijski istupi i angažmani na društvenim mrežama su jako bitni

U kojoj mjeri nutricionisti i zdravstveni stručnjaci mogu bolje educirati i informirati javnost? Kako u tom smislu vidite budućnost Vaše struke?

Jako puno. To je i naša odgovornost. Nažalost, kako sam već spomenula, mi koji obrazujemo nove nutricioniste i radimo u ustanovama koje se bave hranom i prehranom, zbog brojnih drugih poslova ne možemo izdvojiti dovoljno vremena za medijske istupe, kako bi informirali širu javnost o aspektima koji ih zanimaju u pogledu hrane i prehrane.

Profesorica Ines Banjari u dvorištu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku

Medijski istupi su izuzetno važni ako se sjetite da se više od 90 posto populacije danas oslanja upravo na njih kao glavni izvor informacija. Njima se educira javnost, upoznaju se s ljudima koji su stručni u svom području i kojima se mogu obratiti za savjet ili koji ih mogu uputiti na nekoga. Istupi mogu biti na radiju, televiziji ili društvenim mrežama, ovisno o ciljanoj populaciji. Meni se puno puta dogodilo da mi se ljudi jave nakon što su me čuli negdje u medijima i potražili savjet, ne samo ljudi u Republici Hrvatskoj već i iz regije.

Kako biste ocijenili domaće medije u smislu točnosti informacija o prehrani?

Rekla bih da su sve bolji, posebno kada se radi o velikim medijskim kućama. Ipak, i dalje postoje internetski portali na koje mi upozoravamo kao neprovjerene izvore informacija i naši studenti to jako dobro znaju. Uostalom, čak ih i učimo kako prepoznati informaciju koja nije točna odnosno kako je provjeriti.

Oni se, nakon što diplomiraju, angažiraju na društvenim mrežama i polako, ali sigurno mijenjaju percepciju građana o nutricionizmu kao struci. Ja sam jako ponosna na moje bivše studente koji su aktivni na taj način!

Jesu li nutricionisti - influenseri dobra ili loša vijest za korisnike društvenih mreža? Za struku? Treba li tu domenu regulirati?

Hm, dobro pitanje. Riječ influenser meni nema pozitivnu konotaciju jer sam previše puta bila u situaciji da ljudima moram objašnjavati da nešto što je određeni influenser napisao ne stoji ili da je to potpuno pogrešno. Zato je tu nova generacija školovanih mladih ljudi koji obožavaju svoju struku i jako su aktivni na društvenim mrežama u pogledu promocije struke, a jednako kao i ja su frustrirani činjenicom da se ljudi koji nemaju nikakvo formalno znanje iz nutricionizma ili su završili kratki tečaj nazivaju nutricionistima influenserima.

Žele to promijeniti i promijenit će. Sigurna sam u to.

Koje kanale danas preferirate za informiranje javnosti - primtane, internet, TV, radio? U kojoj je mjeri to danas dio Vašeg posla?

Lično sam aktivna na svim medijskim platformama, ne iz razloga što nemam "drugog posla" već zato što informiranje javnosti smatram svojom obvezom. A kako sam se u praksi nebrojeno puta srela sa ljudima koji su prevareni i kojima su obećavana čudesna rješenja, ozdravljenja i sl. smatram da je moja dužnost podijeliti svoje znanje. Jer, znanje se množi kada se dijeli, zar ne?

Previše nečega nikad nije dobro

Gdje se Vi dodatno educirate ili informirate? Postoje li određene web stranice, stručnjaci koje biste preporučili drugima?

Ja se isključivo educiram kroz rad sa ljudima, dakle, ne bavim se isključivo nastavom sa studentima i istraživanjima gdje dobivam praktično iskustvo nego sarađujem i s brojnim klinikama iz cijele Republike Hrvatske, odlazim u inozemstvo na usavršavanje, a moj primarni izvor informiranja su naučni radovi i klinička istraživanja.

Spektrofotometar, uređaj na kojemu određuje koncentraciju željeza u hrani

Naša web stranica foodfacts.news je jedna od onih na kojoj naši sugrađani mogu pronaći provjerene informacije, a tu su i sve one službene stranice i osobe koje smo objavili u članku. Što se stručnjaka tiče, doista ih je puno i ne bih htjela nikoga posebno izdvajati jer se svi bave različitim područjima pa ako neko ima neki specifičan problem, slobodno se javite. Uostalom, sigurna sam da će neki od njih biti gost ovog portala.

Odgovara li današnji sistem educiranja kroz osnovne i srednje škole potrebama društva kada je riječ o hrani?

Ne. Puno se radi na tome, no to i dalje nije dovoljno. Tome u prilog govore i podaci koje sam prethodno spomenula o zabrinjavajuće velikom broju djece s viškom kilograma. Te podatke je potvrdio i novi nacionalni program na porodičnu hiperkolesterolemiju koji nam je ukazao da je problem jako ozbiljan i treba sistemsko rješenje, a ne pojedinačne aktivnosti. Kako sam se ja specijalizirala baš za prehranu ljudi sa zdravstvenim problemima, sve češće radim i s djecom koja u vrlo ranoj, osnovnoškolskoj dobi imaju povišeni krvni pritisak, masnu jetru, preddijabetes i druga stanja. Prehrana nije jedini razlog tome, veliku ulogu igra i manjak tjelesne aktivnosti, ali je zasigurno najvažniji razlog.

Pravilna prehrana je značajnije prepoznata kod novih generacija. Koje ključne poruke biste poslali upravo njima kad je riječ o ‘(ne)zdravom’?

Ono što je "zdravo" ne znači nužno da je zdravo i dobro za vas. Često se mlade osobe odluče na drastične promjene u prehrani što nikada nije dobro. Također, prevelika odricanja dugoročno ne daju rezultate, neovisno o tome želite li smršaviti, držati pod kontrolom svoju hipotireozu ili želite povećati svoju mišićnu masu.

"Čarobne" dijete na internetu: Koliko su takvi savjeti opasni?

Svi ste individue za sebe i tako trebate pristupiti i svojoj prehrani. Investirajte u sebe i posavjetujte se sa stručnjakom, nemojte eksperimentirati sami jer nećete vjerovati koliko puta sam imala situaciju da radim s ljudima koji su si od brige za zdravlje zapravo uzrokovali problem.
Previše nečega nikada nije dobro, neovisno o tome radi li se o puno čokolade ili puno zobenih pahuljica.


Tagovi

Stručnjak mjeseca Nutricionisti Dezinformacije o hrani Mediji Ines Banjari PTFOS Informiranje javnosti Nutricionisti influenceri


Autorica

Suzana Jović

Više [+]

Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.


Partner

FoodFacts

Ul. Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news web: https://www.foodfacts.news/