Iako prehrambeni sektor bilježi rast izvoza, proizvođači nisu zadovoljni

Posljedice aktuelne situacije vidljive su i u prehrambenom sektoru. Proizvodi poput šećera, ulja i nekih vrsta mesa, bilježe pad izvoza, ali ipak ima i pozitivnih trendova. 

Mogućnost izvoza domaćeg mlijeka na rusko tržište?

Kada se uporedi izvoz poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju prošle godine, sa ovim iz 2020., ukupna vrijednost je veća za 11,6%. Prema rezultatima istraživanja Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2019. u prva tri mjeseca godine ostvareno je oko 189 miliona KM dok je u 2020. godini ta vrijednost bila preko 211 miliona KM. 

Povećao se takođe i uvoz pa u tekućoj godini iznosi oko 762 mil. KM, što predstavlja povećanje od preko 5% u odnosu na 2019., kako navode nezavisne.com.

Najviše pogođeni šećer i ulje

Prema podacima ove ustanove, poljoprivredni sektor bilježi porast i uvoza i izvoza, kada je riječ i o sirovinama i o finalnim proizvodima, tako da period koji je iza nas nije pogođen negativnim trendovima koje sa sobom nosi uticaj korona virusa, 

Ipak, očekuje se da će naredni mjeseci donijeti ograničenja i u ovoj grani industrije. Razlog zato je prije svega u problematičnom uvozu poljoprivrednih sirovina a domaća prerađivačka industrija (mesna, mlinska, proizvodnja ulja, šećera) najviše zavisi od uvoza. 

Ovo je posebno izraženo kod šećera jer je izvoz u Italiju stopiran, a inače njegova vrijednost je iznosila tri miliona KM, u Tursku se isto više ne izvozi (1,2 miliona KM). Drugi proizvod koji je najviše pogođen je ulje, odnosno njegov izvoz u Tursku, a koji je iznosio oko 9 miliona KM. 

Oprezna Rumunija: Zabranjuju izvoz žitarica, ali i pekarskih proizvoda

I izvoz goveđeg mesa ostvario je povećanje zato što je u analiziranom periodu BiH izvozila u Tursku i ostvarila vrijednost od oko 7,2 mil. KM. Takođe se izvozilo meso peradi i to 74,5% je otišlo u Srbiju i Crnu Goru, a konzervirane prerađevine ostvarile su 82,6% ukupunog izvoza i to u Hrvatsku i  Sloveniju. Povećanje izvoza u ove zemlje nije ostvareno prošle godine. Od žitarica, značajniji je rast prometa pšenice od 2,7 mil. KM u Tursku. 

Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i njegovih prerađevina, za analizirani period, ostvaren je porast od 30,32%. Tržišta na koja se najviše izvozilo su u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju i Srbiju. Intenziviran je izvoz u Hrvatsku i Crnu Goru, a smanjen u Srbiju. 

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS, Vladimir Usorac, smatra da nadležni u BiH nisu ništa uradili povodom povećanja uvoza mlijeka i mesa u BiH. 

Izvoz junetine u Tursku ponovo upitan?

"Kažu nam da je naše meso skupo. Kako može biti skupo meso koje se sa PDV prodaje za 4 KM/kg, jedino da damo potpuno besplatno. Mlijeko se ne kupuje više kod nas nego se uvozi. Država bi trebala da uradi isto kao što su uradile Norveška, Švajcarska ili druge zemlje, odnosno da zabrane uvoz dokle god mi imamo naše", objašnjava Usorac. 

Takođe, navodi da je zbog pandemije propao i izvoz goveđeg mesa u Tursku.