Dobra rakija nastaje od zrelog voća, a kvalitet potvrđuju nagrade

Zoran Ramljak od 2006. godine puni burad pravom domaćom rakijom. Okružen pitomim, rodnim voćnjacima i vinogradima, kako sam kaže, jednostavno je bio usmjeren na ovaj posao i godinama unazad odabira najkvalitetnije jabuke, kruške, šljive, grožđe i uz mnogo znanja i iskustva proizvodi piće, ocjenjeno vrijednim priznanjima.

Godinama je učio na svom gazdinstvu između gajbi voća, muljača, kazana i buradi, a svojevremeno je završio kurs obuke kod čuvenog profesora Ninoslava Nikićevića sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, jednog od najuglednijih i najtraženijih stručnjaka u ovoj oblasti te tako stekao fundamentalna saznanja o tehnološkom procesu proizvodnje.

"Proizvodim rakije od raznog voća, a pravim i lozovaču. Nemam dovoljno sopstvenih sirovina te ih godinama otkupljujem od ovdašnjih proizvođača", kaže Ramljak i dodaje da je prošle godine zabilježen odličan rod kruške, ali je zato kajsija zbog mraza slabo rodila te ju je nabavljao od okolnih proizvođača, kao i šljivu.

Jabuku nabavlja u vrijeme berbe ali i iz hladnjača tokom marta.

Bira samo najkvalitetnije zrelo voće što je i najznačajniji preduslov za dobru rakiju. Često je u pitanju rukom brano, koje nije ležalo na zemlji i gdje ga berači odmah sa grane slažu u gajbe. Rukovodi se principom da ono što nije za jelo nije ni za preradu.

Proizvodnja rakije traži stalni nadzor i kontrolu

Dobri poznavaoci procesa proizvodnje, kako napominje, znaju da se mašinski odvajaju košpice šljive i kajsije, a u slučaju grožđa - to su muljače koje odvajaju peteljke, a zatim ta voćna masa ide u velike posude od 1.000 litara gdje se uz dodavanje kvasaca obavlja fermentacija u prostorijama sa optimalnom temperaturom oko 20°C, ali i da dobijanje prirodnih rakija traži stalni nadzor i kontrolu.

"Ja imam bakarni kazan kapaciteta 250 litara, a naravno i drugu neophodnu opremu, kao i drvenu-hrastovu burad za odležavanje što je od ogromnog značaja za dobijanje pića vrhunskog kvaliteta. Jabukovača uvijek odleži najmanje dvije godine. Za čuvanje rakija nakon toga koristim posude od rostfraja i stakla", kaže naš sagovornik objašnjavajući da proizvodi rakiju sa 42 odsto alkohola te da je ona idealna za konzumiranje obzirom da se tako mogu osjetiti sve voćne arome.

Nagrade i iz Zagreba

Za svaki korak u proizvodnji, kako tvrdi Ramljak, treba znanja i iskustva, a taj kvalitet prepoznaju i ocjenjuju najveći stručnjaci širom regiona. Tako je kao učesnik III Međunarodnog festivala "Rakija i rakijaši" koji je održan prošle godine u Pančevu, u susjednoj Srbiji, dobio priznanje - Zlatno rakijsko pismo za kvalitet rakija od kajsije i dunje, a visoko su ocjenje i nagrađene i od šljive, jabuke i kruške viljamovke koje su odležale u hrastovim buradima.

Miro Krnjajić pravi kalvados na potkozarski način - brojne nagrade dokaz da mu to dobro ide

Nagrade su krajem prošle godine stigle i iz Zagreba gdje je održano "Drugo međunarodno ocjenjivanje rakija i likera" u organizaciji Gospodarskog lista, Agronomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Ocjenjivačka komisija sastavljena od vrhunskih stručnjaka u konkurenciji od više od sto uzoraka, dodijelila je ovom proizvođaču dvije srebrne diplome i to za rakiju od kajsije i od jabuke - kalvados.

"Veliko je zadovoljstvo proizvesti dobro piće, zato i želim da se što više ljudi uvjeri u to pa idem na takmičenja i ocjenjivanja, a velika želja mi je da svoje proizvode predstavim i na Međunarodnom novosadskom sajmu", kaže na kraju naš sagovornik, dodajući da su priznanja kao i potvrda svih onih koji su bar jednom probali njegove rakije samo dokaz da se dugogodišnji rad, trud i posvećenost isplati te da je kao mali proizvođač uz pomoć supruge Andrijane ostvario velike uspjehe praveći rakije odličnog kvaliteta.