Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sumorna realnost
  • 18.05.2022. 09:00
  • Kanton 10 (Hercegbosanska županija), Federacija Bosne i Hercegovine, Kupres

Apsurd bh. poljoprivrede - proizvodimo najbolji sir na Balkanu, jedu ga komšije

Uspjeh koji sirana iz Kupresa postiže niz godina je nevjerovatan, pogotovo zbog onoga o čemu javnost nije upoznata.

Foto: Screenshot/YouTube/Srećko Stipović
  • 4.354
  • 1.128
  • 0

Priča o kupreškom siru, kao najboljem na Balkanu, već danima ispunjava naslovnice online medija širom regiona. No, iza svjetala pozornice, krije se surova realnost, pomalo čak i nevjerovatna. Prije sedam godina pokrenuta je proizvodnja u Kupres Milchu, na placu nekada poznate sirane i od tada znaju samo za uspjehe. Javnost skoro ništa ne zna o njihovoj svakodnevnoj borbi s apsurdnom bh. poljoprivrednom politikom. 

Naime, prema ocjeni posjetilca Balkan Cheese Festivala u Beogradu, najbolji sir ovog podneblja pravi se na Kupresu, u sirani Smaila Žilića. Ovog magistra stočarstva, petu godinu kite zlatnom u srbijanskoj prijestolnici. I nisu to jedine nagrade, mnogo ih je za nabrojati.

Na prvu, pomislite da iza njih čvrsto stoji država, resor, aparat koji sve to podržava i gura naprijed i koji ih je zasuo čestitkama pri povratku sa festivala. A, ustvari, prilikom našeg poziva su ispraćali inspektore s imanja. 

"Nije uslijedio niti jedan poziv, ni čestitka, ni priznanje iz lokalne zajednice. Isto važi i za Kanton 10 i Federalno ministarstvo poljoprivrede koje je totalno nezainteresirano, kao i bilo koja institucija u BiH", kaže Žilić.

Zamislite paradoks

Nagrade su im, dodaje, bitne kao potvrda da rade ispravnu stvar. Nema materijalne vrijednosti, ali ima u referenci i potvrđivanju statusa kvaliteta. Da apsurd bude veći, Žilići su čestitku dobili od nekadašnje ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Maureen Cormack.

"Kada smo pobijedili drugi ili treći put, od nje sam dobio zahvalu i čestitku jer smo dobro prezentirali Bosnu i Hercegovinu, zamislite taj paradoks, a lokalna zajednica to nije uradila", ističe tvorac najboljeg sira.

U subotu će, 21. maja, u Novi Sad po još četiri nagrade

Vrijeđa ih, kaže, to što ih niko od domaćih predstavnika vlasti ne priznaje, jer na sajmovima ne izlažu sebe, nego proizvod iz sredine koja to zaslužuje, iz Kupresa, BiH: "A hoće moje parafiskalne namete, pa vratite to na neki način, makar to bio telefonski poziv ili jedno pismo."

U subotu će, 21. maja, u Novi Sad po još četiri nagrade - tri najveća priznanja Velika zlatna medalja, i jednu zlatnu medalju. Na Novosadski sajam ove godine kao izlagači nisu otišli, pomalo iz revolta, ali su poslali uzorke koje je ocijenila eminentna komisija profesora iz cijele bivše Jugoslavije.

"Privredna komora se nije udostojila da jedan ovakav sir, odnosno mljekaru, pozove i upita 'jesmo li zainteresirani da sudjelujemo na zajedničkom štandu BiH'. Dakle, nismo čak ni obaviješteni ni pozvani da učestvujemo", priča Žilić.

Bara puna ažbaha

Kako navodi, i sama ta činjenica pokazuje kakav je odnos bh. institucija prema onome što je vrijedno. Ističe da u ovoj državi nije problem napraviti kvalitetan proizvod, nego to što nema dvosmjernog partnerstva, a morat će se neko pozabaviti time.

"Oni ne postoje radi nas, nisu naš servis, što bi morali biti. Mi postojimo radi njih, da bi mogli da hranimo tu ažbahu koja je sve veća. BiH je jedna bara, baretina, sve je manja, a tih ažbaha, po pet-šest u kancelariji, koji žive od nas, je sve više", navodi Žilić, dodavši da smo pitali ono što mu je bolna tačka.

Kupreški sir u samo nekoliko bh. prodajnih objekata (Foto: Kupres Milch)

Kriza za vrijeme korone, evidentno je, nije osvijestila nadležne, a sve su prilike da njih ne dotiču ni prognoze o nestašici hrane zbog ruske agresije na Ukrajinu. Najkvalitetnijih bh. proizvoda je najmanje u domaćim prodavnicama, ali ih ima po svijetu. Svjedoči tome i ovaj primjer. Vlasnik sirane kaže je to zbog maćehinskog odnosa trgovačkih kuća spram malog proizvođača.

Prof. dr. Hamdija Čivić: Država mora stati iza poljoprivrednika, kompletan sektor u krizi

"Naših proizvoda nema na tržištu BiH, izuzev u nekoliko objekata. Prodajemo ih na kućnom pragu ili šaljemo brzom poštom i ovo što možemo izvesti. Sada pripremamo prvu isporuku za Beograd, odnosno Srbiju i s tim smo zadovoljni. Kvalitetan proizvod će sebi naći kupca taman bio u Zimbabveu", dodaje.

Nemarom uništili izvoz u Tursku

Ova mljekara nije subvencionirana ni za vrijeme Covida, niti kasnije. Da bi održao poslovanje, Žilić je prodao stan u Sarajevu. U susret, ovoj i još dvije mljekare, nijedna institucija nije izašla ni kada je u pitanju otkup tržišnih viškova, ali smo zato lani uvezli sira za 93 miliona KM.

"Napravili smo 35 tona sira i kako smo imali viška sira, ponudili smo svim relevantnim institucijama da otkupe, nismo dobili ni pismeni ni usmeni odgovor. A, spasili smo dosta mlijeka koje bi završilo u kanalizaciji jer su mnoge mljekare imale puna skladišta. Mi smo ga preradili, a reakcija države je bila nula", prisjeća se.

I tu nije kraj apsurdima s kojima se suočavaju. Naime, zbog nemara nadležnih, propao je dogovoreni izvoz od 3,5 tona sira u Republiku Tursku, vrijednog 35.000 eura. Prije tri dana je više od dvije tone tog sira morao uništiti: "Izvoz je propao jer je produženje izvozne dozvole od strane resornog ministarstva trajalo devet mjeseci. Na kraju je kupac odustao."

Prave 20 tona sira godišnje

Odgovornost za ovakve propuste niko ne preuzima. Mljekara sada proizvodi onoliko koliko može sigurno i samostalno plasirati. Sav posao obavlja vlasnik sa suprugom, sinom i još jednom radnicom. Prave 20 tona godišnje, tradicionalnim načinom proizvodnje.

Traže partnere

Zbog ovih, brojnih izazova, dalje ne može sam. Žilić sada traži poslovnog partnera, prodat će dio dionica onome ko je spreman da zajedno ulažu i zadrže nivo kvaliteta i stabilnosti te dođu do dozvole za izvoz u EU i na taj način podignu proizvodnju na 10 tona mjesečno. Mlijeka trenutno ne nedostaje, otkupljuju ga s Kupresa te iz Šipova, s Vlašića, Livna i ponekad Tomislavgrada.

U ponudi su punomasni kravlji sir, dimljeni sir, kombinacija kravljeg i kozjeg te dva sira sa začinima. Po narudžbi rade i druge kombinacije. Za kupca u Srbiji su pravili sir s aronijom, sporadično i s brusnicom, borovnicom, tartufima.

"Kada bazni sir napravite kvalitetno, s njim možete da eksperimentišete. Nema tu posebne tajne ni mudrolije, napravljen je od mlijeka. Nemojte se baviti matematikom, oduzmi-dodaj, tu nema kvaliteta", kaže naš sagovornik, napomenuvši da u njihovom siru nema emulgatora, stabilizatora, boje, mlijeka u prahu, škroba iz krompira. Dodaju samo ono što je tehnološki nužno - kulturu za okus, kalcijev hlorid i sirilo.

Propast ćemo

Ovo što uvozimo je, ocjenjuje, posljednje smeće, jer svjetski proizvođači iz svježeg mlijeka izvlače pojedine enzime, vitamine, proteine, i to prodaju u farmaceutskoj industriji, a od bijele mase koja ostane nakon svih tih postupaka prave sir koji se ovdje prodaje. Dokle god je tako, smatra, ne može se očekivati napredak.

Zemlja nema državnog ministarstva, pa ni državne strategije za razvoj poljoprivrede. Strategije koje imamo stoje u ladicama. Istovremeno su milijarde maraka uložene u poticaje, a isto toliko je ušlo u državu kroz donacije, s tim u vezi Žilić se pita zašto je situacija toliko loša u ovom sektoru i zašto niko ne snosi odgovornost?

Ko je glasao protiv osnivanja ministarstva poljoprivrede BiH?

"Imate poticaje za mlijeko u FBiH, 0,34 KM/l za registrirane OPG-ove, a 0,31 KM za fizička lica. Tu premiju dobije i proizvođač u Kupresu koji ima jedan otkos i ne može napraviti nikakvu silažu, kao i onaj u Posavini ili Lijevče polju koji ima četiri otkosa, silažu, kukuruz i ostalo", pojašnjava nelogičnosti.

Svjedoči da je u vrijeme Republike BiH, ministarstvo poljoprivrede imalo ukupno 97 uposlenih, dakle u državi koja je imala farme s po 4.000 muznih grla, poput onih u Modriči, Odžaku, Sokocu. Današnji administrativni aparat pojede sve što se proizvede.

"Ova poljoprivreda preživljava isključivo na optimizmu, entuzijazmu i gluposti nas pojedinaca. Percepcija je takva da mi služimo isključivo da nakljukamo baretinu krokodila. Mi ćemo propast", zaključuje.

Jednostavan test kvaliteta

Čitaocima Agrokluba dao je i savjet kako da testiraju sir koji kupuju. Postupak je vrlo jednostavan.

Dovoljno je da ga potopite u vodu i ostavite dva-tri dana da stoji. Pravi sir od mlijeka će samo pobijeliti, kao ruke koje dugo držite u vodi. Sir koji u sebi ima surogata i drugih dodataka će se raspasti.

Summa summarum, zaključak je proizvoljan. Komšijama hvala za zlato, a vama ako je dobro - onda ništa.


Tagovi

Kupres Milch Kupreški sir Proizvodnja sira Punomasni sir Balkan Cheese Festival Smail Žilić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.