Za stabilne prinose povrća redovno provjetravajte plastenike

Kako je ove proizvodne godine zasijano više povrtarskih vrsta i masovnija je proizvodnja povrća u plastenicima, sve je više i interesovanja poljoprivrednika za plastenički uzgoj. 

Sadikovići godišnje proizvedu deset tona povrća

Preko projekta Razvoja konkurentnosti u seoskim sredinama, dodijeljeno je 373 plastenika sa sistemom za navodnjavanje, u šest opština Sarajevsko - romanijske regije. 

Kako se uzgoj povrća u zatvorenom prostoru može obavljati tokom čitave godine, biljke zahtjevaju određene mikroklimatske uslove, da bi se adekvatno razvile. Prije svega, potrebno im je dovoljno svježeg zraka, koji će pored odgovarajućeg hemijskog sastava, imati i manji udio vodene pare. Ovo se postiže redovnim provjetravanjem.

Odlična preventiva protiv bolesti

Obezbjeđivanjem usjeva dovoljnim količinama svježeg zraka, takođe se reguliše i temperatura i relativna vlažnost u samom objektu, čime se naglašava značaj ove agrotehniičke mjere, navode u u PSSRS. 

Kako sami da napravite jeftin plastenik?

Ovo je takođe dobra preventiva kod pojave raznih oboljenja jer je velika vlažnost odlična sredina koja pogoduje razvoju većine patogena. Prozračivanjem se omogućava cirkulacija zraka pa tako onaj koji je ustajao, vlažan i pun gasova mijenja se za svježi koji odgovara gajenim biljkama. U ljetnjem periodu, ovim putem snižava se i temperatura u plasteniku, a za vrijeme proljeća i zimskog perioda, ista se izjednačava u čitavom objektu. 

Vrste koje se najviše proizvode u plastenicima kod nas su svakako paradajz, paprika i krastavac. Ovi usjevi za svoje razviće i plodonošenje zahtjevaju raspon temperatura 22-25°C, a tokom ljeta, u zaštićenom prostoru ona može da iznosi i do 50°C. I u ovakvim slučajevima, rješenje je u provjetravanju. 

I u najmanjim objektima, važna pravilna cirkulacija

Čak i oni najmanji plastenici trebalo bi da imaju sistem za provjetravanje, kako bi se obezbjedila pravilna cirkulacija zraka. U cilju postizanja maksimalnog efekta, važno je obratiti pažnju na odnos širine i dužine plastenika. Optimalno bi bilo da je ovaj odnos 5:1. Na konstrukciji bi trebalo da se nalaze otvori za provjetravanje i to čeoni, bočni i krovni. Oni se najčešće ručno otvaraju, ali isto tako i putem elektromotora ili preko kompjuterskog softvera. 

Najzastupljenija su dva načina prozračivanja - bočno i krovno. Kada se provjetrava krovnim putem, svježi zrak ulazi, a zatim se miješa sa onim toplim, koji se podiže ka gore i izlazi iz objekta. Kad je riječ o bočnom prozračivanju, bolji je efekat ako se otvori nalaze sa obje, uzdužne strane plastenika. visina na kojoj se trebaju nalaziti je 70 cm iznad tla, zato što se na taj način najbolje smanjuje uticaj hladnog zraka na usjeve. 

Zaštita i đubrenje presađenih kultura u plastenicima

Kod većih plastenika, u cilju efikasnijeg provjetravanja, ukupna površina otvora trebalo bi da bude od 20 do 30% ukupne površine objekta. U onim manjim, sasvim je dovoljno provjetravati putem bočnih otovra ili kroz vrata. 

Ventilatori kao dopunska mjera

U cilju ujednačavanja temperature i sastava zraka u zatvorenom prostoru, poželjno bi bilo ugraditi i ventilatore. Ovo je posebno značajno kada je dan miran, bez vjetra pa je samim tim i provjetravanje slabijeg intenziteta. Dobar način za snižavanje temperature je i zasjenjivanje. U kombinaciji sa prozračivanjem, ono značajno utiče na vrijednosti temperature u objektu. 

Kako pripremiti zemljište za sadnju povrća u plasteniku

Ovu agrotehničku mjeru ne treba izvoditi po kiši, magli ili nekim drugim nepovoljnim vremenskim prilikama. Preporučuje se da se radi između 11 i 17 sati, a tokom noći, svi otvori se zatvaraju. 

Ukoliko se pravilno izvodi, prozračivanjem se može uticati na podešavanje adekvatne temperature i vlažnosti zraka, a koji su neophodni za rast i razvoj biljaka, za njihovu oplodnju, donošenje plodova, kao i na smanjenu pojavu biljnih bolesti i štetočina. Kao krajnji rezultat, imaćemo stabilne i kvalitetne prinose.