• Plastenička proizvodnja
  • 27.04.2019. 09:00

Kako pripremiti zemljište za sadnju povrća u plasteniku

Pored ostalih zahtjeva, pri izboru lokaliteta za podizanje objekata zaštićenog prostora, obavezno treba razmotriti stanje i kvalitet zemljišta. Zemljište na koje se postavlja objekat mora ispunjavati sljedeće uvjete - da ima dobru plodnost, vodo-zračni režim, da je rastresito i poravnato, bez ostataka pesticida i teških metala i da ne sadrži uzročnike bolesti i štetočine.

Foto: Zlatko Markovinović
  • 590
  • 50
  • 0

Tehnologija proizvodnje na zemljištu u zaštićenom prostoru slična je proizvodnji na otvorenom polju. Ipak, javljaju se i mnogi dopunski zahtjevi, prije svega u pogledu održavanja povoljnog fitosanitarnog stanja zemljišta. Povoljni uvjeti za razvoj koji se ostvaruju u zaštićenom prostoru pogoduju ne samo biljnoj vrsti koja se proizvodi nego i korovskim biljkama i nizu štetočina. Stoga je borba sa njima teža i zahtijeva dodatne postupke i opremu koja se ne koristi u proizvodnji povrća na otvorenom polju.

Pored ostalih zahtjeva, pri izboru lokaliteta za podizanje objekata zaštićenog prostora, obavezno treba razmotriti stanje i kvalitet zemljišta. Zemljište na koje se postavlja objekat mora ispunjavati sljedeće uvjete - da ima dobru plodnost, vodo-zračni režim, da je rastresito i poravnato. Zatim, zemljište ne smije biti zakorovljeno, da nema ostataka pesticida i teških metala i da ne sadrži uzročnike bolesti i štetočine.

Povrtarska proizvodnja u zaštićenom prostoru omogućava kontrolisanje većine faktora koji određuju visinu prinosa. Jedan od ključnih faktora je i supstrat na kome se obavlja proizvodnja. Iz tog razloga objekti zaštićene bašte se podižu na zemljištu koje ima povoljne fizičke, kemijske i mikrobiološke osobine. Kao podloga za proizvodnju u zaštićenom prostoru koristi se zemljište ili supstrati. Posebno pripremljeno zemljište, bogato humusom i mineralnim hranivima koristi se kao podloga za proizvodnju u saksijama i drugim posudama. Ista ili slična podloga koristi se i za proizvodnju rasada u raznim tipovima kontejnera i tzv. jiffy saksijama.

Preporuke za pravilnu obradu zemljišta

Pravilnom primjenom agrotehničkih mjera može se dosta uticati na poboljšanje osobina poput aeracije, strukture i vodo-zračnog režima, pravilne upotrebe biljnih ostataka. Sve ovo utiče i na ostvarenje većeg prinosa tako da se proizvođači upućuju na pravilnu i blagovremenu obradu zemljišta. Preporuke za dobar način obrade odnose se na zaorane biljne ostatke i dodate količine đubriva u gornjim zemljišnim slojevima, koji ustvari predstavljaju biološki aktivnu zonu zemljišta. Trebalo bi izbjegavati dublje slojeve zemljišta gdje se raspadanje organske tvari odvija u anaerobnim uvjetima. Zemljište prije svega osigurava uspješno ukorjenjavanje i oslonac za biljke, zatim osigurava vodu, kisik, makro i mikroelemente bez kojih je nemoguć razvoj i aktivnost korjenovog sistema.

Fizička svojstva zemljišta uvjetuju uspješnost proizvodnje u dužem vremenskom periodu. Optimalni odnos čvrste, tekuće i plinovite faze u zemljištu je 1:1:1 dok u organskim i organomineralnim supstratima zaštićenog prostora prevladava tekuća i plinovita faza, što povoljno djeluje na rast i razvoj biljaka. Međutim, stalno održavanje optimalne vlažnosti i temperature zemljišta kao i obilno đubrenje izaziva određenu destrukciju fizičkih osobina zemljišta.

Sadržaj humusa kao pokazetelj uspješnosti proizvodnje

Zemljište je sistem koji se sastoji iz tri faze i koji je izložen snažnim djelovanjima vode, temperature, obrade. U zaštićenom prostoru neophodno je čuvati i podići nivo humusa u zemljištu. Sadržaj humusa u direktnoj je vezi sa sadržajem glinovitih čestica. Generalno gledano, pri uzgoju na težim zemljištima neophodno je da zemljište sadrži više humusa u odnosu na lakše zemljište, poput ilovastog ili pjeskovitog zemljišta. Sadržaj humusa za proizvodnju za lakša zemljišta, ne sijme biti ispod 5% a za teža zemljišta, koja posjeduju preko 20% gline, sadržaj humusa bi trebao biti 10%.

Zaoravanje žetvenih ostataka se ne preporučuje iz fitosanitetskih razloga pa se shodno tome, očuvanje nivoa humusa i promet organske tvari baziraju na đubrenju organskim đubrivima.

Kompost se koristi kao organsko đubrivo u količini od pet do deset kg/m2 i za spravljanje zemljišnih smjesa za uzgoj povrća u zaštićenom prostoru. Kompostiranje je proces koji se može ubrzati unošenjem korisnih bakterija ili se kompostiranje vrši djelovanjem glista. Tako se dobija kvalitetni kompost - glistenjak.

Konjski stajnjak smanjuje kiselost zemljišta

Treset nastaje raspadanjem biljaka u zemljištu tokom dugog vremenskog perioda. Danas se koristi obogaćen treset, za đubrenje, a posebno za spravljanje hranljivih smjesa. Obogaćen treset, koji sadrži makro i mikroelemente, veoma je pogodan za proizvodnju rasada povrća. Koristi se tri do pet kg treseta kao organskog đubriva po metru kvadratnom pri čemu se mora voditi računa o njegovoj kiselosti. Za smanjenje kiselosti, dodaje se kreč, a još je bolji konjski stajnjak.

Ostala organska đubriva (zelenišno, tekući stajnjak, gradsko smeće) rjeđe se primijenjuju u proizvodnji u zaštićenom prostoru zbog niza specifičnosti (miris, vrijeme korištenja i dr.)

Zemljišne smjese za uzgoj povrća

Povrće se često uzgaja u pripremljenim zemljišnim smjesama koje mogu biti različitog sastava, ali generalno mogu biti organske, organomineralne i mineralne. Organska smjesa ima visok udio organske tvari, oko 50% i najčešće je u pitanju treset koji sadrži oko 80% organske tvari što daje smjesi dobre vodo-zračne osobine uz dodatak stajnjaka, pijeska ili zemlje. Organo-mineralne smjese najčešće sadrže 50% treseta, 20% lakog pjeskovitog zemljišta i 30% zrelog stajnjaka ili komposta.

Primjeri smjesa:

  • tri dijela zrelog stajnjaka, dva dijela baštenske zemlje i dio pijeska ili treseta
  • tri dijela treseta i jedan dio zrelog stajnjaka i 0,5 dijela poluzrelog stajnjaka
  • Treset obogaćen sa 350 g N, 250 g P i 350 g K po jednom dužinskom metru

Tagovi

Konjski stajnjak Treset Zemljišne smjese Proizvodnja povrća Proizvodnja u zaštićenom prostoru


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi