Najčešće amaterski uzgajivači koriste vodu iz česme. Međutim, ona bi se prije upotrebe trebala filtrirati ili je ostaviti nekoliko dana da se slegne talog.
Uzgajanje rasada je zahtjevno zato što se moraju osigurati optimalni uslovi za rast biljaka u toku zimskog perioda. Bilo kakvo odstupanje od određenih vrijednosti može dovesti do oštećenja, manjeg rodnog potencijala ili do propadanja presadnica. Jedan od važnih faktora svakako je i zalijevanje.
Mlade biljčice prolaze nekoliko faza razvića, od sjetve do usjeva spremnog za sadnju. Nije ista količina vode potrebna posijanoj sjemenki, tek iznikloj biljci ili odnjegovanom rasadu.
Da bi posijano sjeme počelo da klija i niče, potrebno je obezbjediti vodu koja će ga potaknuti da bubri. Zbog toga se nakon sjetve pristupa zalijevanju. Najbolje je posudu sa sjemenom poslije zalijevanja prekriti folijom u cilju spriječavanja brzog isušivanja površinskog sloja supstrata jer će folija obezbjediti ujednačenu vlažnost. Sjemenke se neće isušiti, a što može da bude veoma opasno u fazi klijanja i nicanja. Čim se primjeti pojava biljčica, folija se skida.
U periodu od sjetve do nicanja trebalo bi obratiti pažnju da nema suviše vode jer to može dovesti do truljenja. Suvišna vlaga u supstratu može biti okidač za pojavu niza oboljenja koja dovode do propadanja mladog rasada. Tri važna faktora koja će to da spriječe su:
Osim ova tri uslova na pojavu bolesti djelovaće: temperatura vazduha i supstrata, vlažnost vazduha, ishrana biljnim hranivima i drugo.
Nakon nicanja, mlade presadnice najbolje je zalijevati u jutarnjim satima. Razlog tome je što će se do večeri tretirana površina osušiti, kao i površina supstrata. Na taj način smanjiće se mogućnost zaraza i bolesti. Zalijevanje obavljati prskalicama koje stvaraju male kapi. Suviše velike bi zbog svoje težine mogle saviti biljke i "zalijepiti" ih za površinu supstrata. To će dovesti do njihovog propadanja.
Za neke vrste povrća bolje je kada se navodnjavanje obavlja preko korijena. Na taj način će se izbjeći vlaženje listova. Takav je slučaj sa paradajzom i patlidžanom.
Voda koja se koristi za ove svrhe može biti različitog sastava i kvaliteta. To će djelovati na učinkovitost i može izazavati određene posledice. Najčešće amaterski uzgajivači koriste vodu iz česme. Međutim, ona bi se prije upotrebe trebala filtrirati ili je ostaviti nekoliko dana da se slegne talog. Sadrži sredstva za dezinfekciju i veoma često ima visok sadržaj kalcijuma.
Sve to će rezultirati narušavanjem strukture suptrata i imuniteta rasada. Ukoliko nemamo filter, voda se jednostavno ostavi u posudi tri do četiri dana. Zatim se polako odlije, a donji sloj u kome je talog prospe se. Tokom tog perioda ispariće i sredstvo za dezinfekciju. Drugi način je zamrznuti u zamrzivaču. Naspe se u plastičnu bocu, ali ne do kraja kako ne bi došlo do pucanja flaše. Zaleđena voda se otopi. Onu odleđenu odliti, a donji sloj ne koristiti za zalijevanje. Ovako pripremljena neće formirati pokoricu na površini supstrata.
Za vlaženje može se koristiti i voda koja se dobije topljenjem snijega.
Tagovi
Autorica