Veoma značajan savjet tiče se korjena ove biljke. Važno je dobro ga razmrsiti jer je dug. Sa zalijevanjem početi otprilike sedam dana kasnije. Upotreba herbicida nije preporučljiva.
Batat, poznatiji kao slatki krompir (engl. Sweet potato) sa povrćem sa kojim se zbog imena povezuje, nema srodnosti. Šta više, iz različitih su porodica. U evropskim povrtarskim krugovima batat, koji dolazi iz Srednje i Južne Amerike, do skoro i nije bio posebno popularan. Međutim, njegovo vrijeme tek dolazi jer se polako ali sigurno ubraja u veoma značajne usjeve.
Shodno tome, povrtari sa naših prostora sve se češće opredjeljuju za njega i tako proširuju svoju ponudu. Poljoprivredno gazdinstvo Damjanov, koje se već 40 godina bavi ratarstvom i povrtarstvom, ove godine prvi put se sprema za vađenje slatkog krompira.
"Naša porodica ima ogromno iskustvo kada je riječ o ratarskim i povrtarskim vrstama. Širok je spektar biljaka koje uzgajamo i na otvorenom i u zatvorenom. Gajimo kukuruz, pšenicu, suncokret i speltu. Takođe imamo i rasad paradajza za prodaju, potom, zelenu salatu, kupus, paradajz, krastavac, luk, krompir. U našem asortimanu nađu se i manje količine tikvica i patlidžana, a nadaleko smo poznati po paprici ajvaruši", upoznala nas je Aleksandra Kovačević Damjanov sa ponudom gazdinstva.
Sve biljke koje ubiru na svojim poljima prerađuju u teglice i time se, kako ističu na ovom imanju, zaokružuje jedan proces od sjemena do finalnog proizvoda. Prepoznati od strane kupaca kao pouzdani i kvalitetni proizvođači, nisu se zaustavili samo na pomenutim vrstama.
"Suprug i ja, kao mlađi članovi domaćinstva, uvodili smo novine pa smo tako došli do ideje da uzgajamo pomenutu speltu, potom jagodu, a od ove godine i batat. Sa njim smo se susreli prije nekoliko godina kada smo ga davali djeci u vidu kašica. Bio je jedna od prvih namirnica koju smo im uveli i tako je počelo naše interesovanje za njega. Gotovo je organska namirnica jer se takoreći i ne tretira pa je zato i veoma dobar izbor za davanje bebama", kaže naša sagovornica i dodaje da je takođe odličan i za dijabetičare i generalno vrlo zdrav pa će s godinama biti sve traženiji.
Prve sadnice su poručili od ljudi koji već imaju iskustva sa gajenjem.
"Za početak smo uzeli 700 sadnica, pretežno narandžaste sorte i nešto malo ljubičastog. Već sada planiramo narednu sezonu. Imamo ideju iduće godine sami proizvesti rasad batata, što znači da za sad nismo razočarani", objasnila nam je Kovačević Damjanov.
Prije svake sadnje uvjek ide priprema, te su povrtari sve za batat pripremili po instrukcijama. Sredinom maja, kada je i vrijeme, prionuli su na posao.
"Najvažnija je priprema tla, kao i svuda, a svake četiri godine može se saditi na istom mjestu. Sadi se na gredice visoke oko 40 cm, razmak između biljaka morao bi biti 30 centimetara dok se za međuredni savjetuje onaj od 1.2 metra. Veoma značajan savjet, koji smo poslušali, tiče se korjena. Važno je dobro ga razmrsiti jer je dug, odrezati ga i tek tada posaditi. Sa zalijevanjem smo, potom, počeli otprilike sedam dana kasnije."
Dalja proizvodnja tiče se najviše zalijevanja jer sa vodom treba biti oprezan. Velika vlaga ne prija korjenu i u tom slučaju prinos može biti smanjen. Zato je najbolje pratiti situaciju i navodnjavati po potrebi, kada vlažnost zemljišta spadne ispod 75 odsto. Oko 15 do 20 dana prije vađenja potrebno je prestati sa zalijevanjem. Batat se od korova štiti ručno, upotreba herbicida nije preporučljiva.
"Štetočine se mogu javiti, ali najčešće pred kraj vegetacije. On na parceli nema neprijatelja, ali ga u zemlji napadaju žičari i interesantan je voluharicama. Potrebno je pratiti i uvidjeti ukoliko postoje neki nedostaci. Vjerovatno se neki pomuče sa batatom, ali mi smo ove godine imali sreće i zaista nam nije bio zahtjevan za uzgoj. Iskustvo u povrtarstvu i uopšte poljoprivrednim poslovima bilo je korisno, ali smo imali i sreće", kaže Kovačević Damjanov.
Vrijeme za vađenje slatkog krompira je 100 ili maksimalno 130 dana poslije sadnje, a određuje se spram korjena, tačnije, njegovog zadebljanja, saznajemo od ove porodice.
"Kada dostigne preko 150 grama, vrijeme je za sadnju. Nadzemni dio se pokosi, a vađenje se odvija ručno. Zatim se opere i ostavi otprilike 10 dana da odstoji na temperaturi između 25 i 30 stepeni. Na taj način se zasušuje, skrob prelazi u šećer, a plod postaje kvalitetniji i spreman za zimsko skladištenje."
Kako je očekivano, cijena jeste skuplja. Razlog tome je to što on kod nas i nije toliko rasprostranjen, što će se vjerovatno promijeniti kada bude povećana i ponuda i tražnja. Taj trenutak je sve bliži što se više povrtara odluči da napravi iskorak u uzgoju.
Za kraj, naša sagovornica dala je kratak vodič za pripremu ove veoma zdrave namirnice:
"Može se jesti i kuhan i pečen, ali je, u slučaju kuhanja, bolje da bude na pari nego u vodi. Da bi se sačuvala aroma, preporučujem da se ne sprema duže od 40 minuta, u zavisnosti od korjena. Nema potrebe za soljenjem jer mnoštvo minerala daje mu sladak ukus.
Inače sprema se na isti način kao i običan krompir. Može biti pržen, pečen, praviti se i pire krompir, a odličnog je ukusa i nakon grilovanja. Pored toga se, iako neki ne znaju, koristi i za pripremu poslastica - štrudle ili pudinga.
U ishrani se upotrebljavaju i mladi listovi - najbolje kao salata. Upravo to ga razlikuje od običnog krompira, kod kojeg nadzemni dijelovi nisu jestivi."
Tagovi
Autorica
