Stigao batat i na desnu obalu Save

Dragica i Josip redovno obilaze, zalijevaju i okopavaju batat, provjeravaju zdravstveno stanje i prirast i prikupljaju informacije o ovom tropskom povrću zasađenom pored desne obale rijeke Save. Odabrali su rahlo, dobro pripremljeno i nađubreno zemljište. U blizini se nalazi jezero sa prilično toplom vodom, tako da prilikom zalijevanja ne izazivaju temperaturni šok kod biljke.

"Sadnice nam je iz Zagreba donio rođak Anđelko Gubić.Ja i moja prijateljica Dragica smo batat posadili krajem aprila u neposrednoj blizini Save i već smo ga nekoliko puta navodnjavali. Nadamo se dobrom urodu. Želimo da podstanemo prvi uzgajivači ovog neobičnog visokoenergetskog povrća", kaže Josip.

Povrće na organski način

Dragica Račić, inače poljoprivredna tehničarka bez zaposlenja, kaže da se radi o narandžastom batatu. Proizvodnja ovog povrća, kao i ostalog povrća u vrtu odvija se prema njenim riječima na organski način.

"Sve je ovo bez hemije. Ova mini površina pod batatom je naše ogledno polje. Pratimo svakodnevno razvoj biljke. Uočili smo da batatu odgovara ova klima i zemljište. Cilj nam je da proizvedemo manje količine za jelo, te da reprodukujemo sadni materijal za narednu godinu, kada planiramo sadnju znatno većih površina", kaže Dragica Račić.

Želimo da podstanemo prvi uzgajivači ovog neobičnog visokoenergetskog povrća.

Ova vrijedna poljoprivrednica kaže da već ima dosta zainteresovanih za sadni materijal. Pored batata u organskoj bašti ima i paradajz, paprike, stočnu repu, mahune, grah, krastavce, lubenice, dinje i gigantske misirače. Ukoliko budu uspješni u proizvodnji batata smatraće se pionirima u proizvodnji ovog neobičnog, ali veoma cijenjenog povrća.

Dok batat raste Josip i Dragica izučavaju tekstove o ovom povrću

I Josip i Dragica vjeruju u klimatske promjene, te u potrebu prilagođavnja novonastaloj situaciji. Prirodne granice pojedinih kulturnih biljaka se, prema njihovom mišljenju pomjeraju, pa ima mjesta optimizmu.

"Klima se mijenja, moramo se i mi mijenjati. Ako nam ne ide od ruke sjetva kukuruza zbog sve učestalije kukuruzne zlatice ili na primjer ječam, možemo saditi batat. Ovo zemljište je po prirodi rahlo, blago je kisele ph vrijednosti, lako je propustljivo, a akumulacije sa vodom su na deset metara od parcele. Odabrali smo idealnu lokaciju,a dok batat raste mi učimo o ovom visokoenergetskom povrću. Mnogo informacija smo pronašli putem interneta, vjerujemo da ćemo sljedeće godine potpuno ovladati proizvodnjom ovog povrća budućnosti, kaže Josip Barišić, inače penzioner i majstor, kako kaže, 25 zanata.

Ako nam ne ide od ruke sjetva kukuruza zbog sve učestalije kukuruzne zlatice ili na primjer ječam, možemo saditi batat.

Inače Josip Barišić, čiji je sin Željko oženio Dragičinu kćerku Božanu sa kojom ima četvero djece, bavi se raznovrsnom organskom proizvodnjom. Nadaleko je poznat po proizvodnji kvalitetnog kukuruzovog brašna, neprskanog povrća, kukuruza pečenjaka i drugih poljoprivrednih proizvoda. Zimi, kada ne radi u njivi, melje brašno, pravi razne strojeve u radionici i kuje planove za narednu sezonu.

Uvjeren je da mu je plan o uzgoju batata dobitna kombinacija. I njemu i njegovoj priji Dragici.

Foto: Boško Grgić