Upitna proizvodnja povrća u Evropi - odakle ćemo se snabdijevati?

Proizvođači povrća širom sjeverne i zapadne Evrope su na udaru energetske krize, izvještava Reuters. Sve veći broj razmišlja da stave katance na svoje plastenike. Finansijski uticaj je prevelik i ugrožava snabdijevanje hranom.

Rast cijena struje i gasa utiče na proizvodnju kultura koje se tokom hladnog, zimskog perioda uzgajaju u grijanim plastenicima, poput paradajza, paprike i krastavaca.

Ali, ugrožene su i vrste koje se skladište u hladnjačama, prvenstveno jabuke, luk i endivija.

Naručito je pod pritiskom proizvodnja endivije koja se vadi u jesen, čuva na temperaturi ispod nule i kasnije se presađuju u posude u prostor s kontrolisanom temperaturom za proizvodnju tokom cijele godine. Skupi inputi su naveli proizvođače da se pitaju hoće li uopće nastaviti sa proizvodnjom.

Više robe sa sjevera Afrike

Evropski proizvođači upozoravaju na pad proizvodnje i skok cijena. To bi moglo značiti i da će se supermarketi početi snabdijevati iz zemalja na sjeveru Afrike - Maroka, Turske, Tunisa, Egipta.

Najveći trošak stakleničke proizvodnje su rastuće cijene plina. Dva francuska farmera, koji su obnovili svoje ugovore o električnoj energiji za 2023. godinu, otkrili su da im je ponuđena cijena koja je deset puta viša od one iz 2021.

Pored energenata poskupilo je i đubrivo, ambalaža, transport, što sve dovodi u pitanje proizvodnju.

Troškovi veći za 30 posto

Johannes Gross iz njemačke zadruge Reichenau-Gemüse, čiji se staklenici prostiru na površini od oko 60 hektara, rekao je da se suočavaju s ukupnim povećanjem troškova proizvodnje od oko 30 posto.

Grupacija stakleničke industrije Glastuinbouw u Holandiji je saopštila da je do 40 posto od njenih 3.000 članova u finansijskim poteškoćama.

Propada holandska staklenička proizvodnja - šta je razlog?

U problemima su i uzgajivači voća i povrća u južnim zemljama, poput Španije, gdje se bore s povećanjem troškova đubriva od 25 posto.