Sredinom septembra Indija je uvela zabranu izvoza luka što je rezultiralo većom potražnjom iz Nizozemske. Takođe, svoju su priliku vidjeli i španski, turski i drugi europski proizvođači.
Proizvodnju i berbu luka ove godine u većini zemalja okarakterisalo je sušno vrijeme i sitniji plodovi. Sredinom septembra Indija je uvela zabranu izvoza ovoga povrća što je rezultiralo većom potražnjom iz Nizozemske, inače poznatoj po njegovom uzgoju. Takođe, svoju su priliku vidjeli i španski, egipatski, turski i kineski proizvođači. Cijene su u nekim zemljama bile niske, ali u većini ipak stabilne jer je potražnja u maloprodaji bila jaka od početka pandemije.
U Italiji je domaća potražnja izrazito mala, ona iz inostranstva daleko premašuje prošlogodišnju.
"Naš je luk izrazito tražen u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i za čudo u Nizozemskoj što je znak nedostatka ove povrtarske vrste u ostalim zemljama. No, cijene nisu ohrabrujuće, niže su za 30% u odnosu na prošlu godinu", priznaje jedan italijanski proizvođač. Dodaje i kako su dostupne velike količine koje čekaju izvoz.
Cijene se kreću od 0,80 do 1,50 eura.
Što se tiče Njemačke, berba je započela početkom septembra u sjevernom dijelu dok je u onim južnijim poput Bavarske i Pfalza krenula nešto ranije. Zbog sušnog vremena očekuje se prosječna proizvodnja sa nešto manjim plodovima, piše Fresh Plaza.
No, zanimljivo je to da se površine pod ovim povrćem svake godine sve više šire u Donjoj Saskoj. "Brojni proizvođači odlučuju se na uzgoj luka iz finansijskih razloga. Sve dok cijene ostaju dosta visoke taj će se trend nastaviti", kaže njemački poljoprivrednik.
U ovoj zemlji najveća je potražnja za crvenim lukom koji se većinom uvozi iz Nizozemske.
Sezona nije bila dobra ni za nizozemske proizvođače koje je takođe pratilo sušno vrijeme. Prinosi su puno lošiji od prethodnih godina, a malo kiše pred kraja spasilo je od katastrofalnog uroda.
Prema izvoznicima, uticaj pandemije uglavnom se ogledao u problemima sa platnim transakcijama. Većina njih ove sezone vidi priliku na svjetskom tržištu. Trenutno, najveća potražnja dolazi iz dva pravca, zapadne Afrike i Dalekog Istoka.
Jabuke globalno podbacile: Proizvodnja manja zbog loših vremenskih uslova. A cijene?
Talas toplote pogodio je i španske regije. Veličina ploda je manja u odnosu na prošle godine što je rezultiralo 40% manjim obimom proizvodnje.
Osim toga, površine zasađene lukom u toj zemlji ove su godine manje, za oko 14%. Zbog indijske zabrane izvoza profitirali su i španski proizvođači, a potražnja za crvenim i bijelim lukom nikad nije bila veća, pogotovo iz ostalih dijelova Europe.
Kada je riječ o Indiji, nakon što su cijene na tamošnjem tržištu počele znatno rasti, vlasti su odlučile intervenisati i zabraniti izvoz kako bi usporili njihov rast. Ovo je druga godina za redom kako su se odlučili za taj korak, a o daljem nastavku zabrane odlučiti će se u novembru.
Ova zemlja godišnje proizvede oko 22 miliona tona luka, ali troši samo oko 15,5 mil. t. Stoga je stabilan izvoz potreban za održavanje cijena. Početkom godine tamošnje ministarstvo poljoprivrede dalo je prve procjene proizvodnje od oko 24,45 mil. tona, što je čak 7% više u odnosu na godinu prije.
Kada govorimo o cijeni, prema podacima numbeo-a (na dan 02.20.2020. op.a.) Švajcarci su za kilogram luka spremni platiti 3.31 euro. Na drugom mjestu nalazi se Francuska sa cijenom od 2.88 eura te Luksemburg 2.74 eura.
S druge pak strane, kilogram luka najjeftiniji je u Rusiji i kreće se oko 0.30 eura.
U BiH je malo viša cijena, 0.96 eura, ali je zato u Sloveniji 1,49, a u Italiji čak 1,73 eura. U susjednoj Srbiji nešto je niža, oko 0.60 eura dok je Hrvatskoj, prema ovomo servisu cijena za kilogram 0.95 eura.
Tagovi
Autorica
