Svi problemi rasada u toplim lejama i kako ih riješiti

Od kako je sa sinom Nikolom zasijala sjeme za rasad paprike, Suzana Ivanović, stalno nadzire leju kako bi utvrdila da je sa njom sve u redu. Njena porodica ostvaruje značajne prihode od proizvodnje paprike i ona se svake godine trudi da proizvede rasad koji bi joj omogućio bogat rod. Posljednjih godina pored redovne proizvodnje presadnica autohtone sorte paprike za spremanje ajvara, ona je počela proizvoditi takođe i oglednu papriku.

Ove godine proizvešće pet novih sorti koje će zasaditi na oglednoj parceli od 500 metara kvadratnih. Na ostalih 35 ari zasadiće autohtone sorte ajvarke, sa kojima je prošle godine ostvarila 10 tona prinosa po hektaru. 

Sve o uzgoju uspješnih presadnica

Pripremila je toplu leju za rasad na nepregorjelom stajnjaku debljine od 10 do 15 cm. Preko njega je dodala osnovu od pomiješanog stajnjaka i sitne baštenske zemlje debljine od pet do osam centimetra. Poslije obavljene sjetve, sjeme je prekrila navedenom mješavinom u razmjeri jedan prema jedan.

"Iznikli rasad dobro napreduje. Kada bude zatrebalo krenućemo sa zaštitom i prihranom. Do sada smo se protiv polijeganja rasada borili zaštitnim sredstvom previcurom, a protiv korova brenerom i plamenom let lampe, ali smo znali da korov iz leja čupamo i ručno", kaže ova vrijedna uzgajivačica.

U slučaju izduživanja - pikiranje i zasušivanje

I ovog proljeća ona kontroliše temperaturu zraka i onu u zoni korjena u leji onako kako joj je savjetovala Nada Lazović Đoković, savjetodavac, sa kojom godinama ima uspješnu saradnju. Prema njenoj preporuci, temperaturu u leji usklađuje se sa potrebama biljke i količinom svjetlosti. Lazović Đoković poručuje povrtarima da u slučaju pojave izduživanja, a koje je izazvano zasjenjivanjem biljaka, u zavisnosti od situacije obavezno primjene pikiranje i za to koriste veće kontejnere i čaše, kao i zasušivanje, ali i da smanje temperaturu.

Zaštita i đubrenje presađenih kultura u plastenicima

"Zasušivanje, odnosno zalijevanje rasada treba obaviti vrlo malom količinom vode, kad baš bude vidljiv nedostatak. Temperaturu sniziti koliko god je moguće, do biološkog minimuma za biljku, kao i izlaganje svjetlosti. Najlone na lejama treba otvarati ranije, kasnije zatvarati i obaviti rasađivanje, čim se za to stvore uslovi", kaže savjetodavac.

Tokom proizvodnje, neophodno je prozračivanjem održati temperaturu i relativnu vlažnost zraka u optimalnim granicama. U klasičnoj toploj leji javljaju se štetni plinovi i vodena para. Visoka vlažnost zraka i kolebanje temperature u rasadniku odgovara biljnim bolestima. Iz tog razloga objekat se mora stalno provjetravati, bez obzira na vremenske uslove napolju.

Prihranjivati dva puta

Za kontrolu relativne vlažnosti zraka i temperature potrebno je u rasadnik staviti termometar i hidrometar. Zalijevanje obavljati obilnije i rjeđe, kako bi voda stigla do donjeg dijela supstrata (10 do 15 litara kroz metar kvadratni). Kada su dani hladniji zalijevanje se obavlja u jutarnjim satima (10h) dok u toplijim, rasad se zalijeva popodne (16h). Voda mora biti topla bez soli i primjesa.

"Prihranjivanje rasada obavljati dva puta i to ukoliko je rasad primjetno slab i svijetlo zelen. Prihrana preko lista (folijarno) može se obavljati tekućim đubrivima na svakih 10 do 14 dana. Svakodnevno se mora voditi računa o pojavi bolesti i štetočina koje se zbog povoljnih uslova i gustog sklopa biljaka mogu brzo raširiti i za kratko vrijeme nanijeti značajnu štetu rasadu."

Razlikujte lažno i pravo polijeganje rasada

Izduživanje biljaka je česta pojava kod proizvodnje rasada paprike u ranim fazama, u toplim lejama. Najčešći uzrok je loš odnos količine svjetlosti i temperature, a u kasnijim fazama može biti i uticaj međusobnog zasjenjivanja biljaka. Najvažniji simptomi koji se lako mogu prepoznati je tanko i izduženo stablo.

Problemi u proizvodnji rasada i kako ih riješiti?

U ekstremnim slučajevima stablo je presavijeno usljed nemogućnosti da nosi kotiledone listove pa se biljka pod uticajem gravitacije jednostavno presavije. Ovaj problem se često naziva lažno polijeganje i treba ga razlikovati od onog pravog, koje ima karakterističan simptom suženja u prizemnom dijelu stabla.

"Faza razvijenih kotiledonih listića i začetak prvih listova je period kada treba započeti pikiranje. Ono se obavlja u leje, kontejnere, saksije ili tresetne kocke. Prije početka, treba biljke zaliti, lagano ih izvaditi iz supstrata sa dosta zemlje kako bi se korjenov sistem što manje oštetio. Pikiranje se u leji obavlja 'pod prst' ili malom sadiljkom", kaže savjetodavac.

Grebanje površine - rješenje za mahovinu na tresetu

Pojava sirove buđi ili mahovine na površini treseta česta je pojava u rasadnicima. U tresetu kao i u drugim organskim materijalima, različite gljivice učestvuju u procesu razlaganja. Do naglog povećanja ili smanjenja brojnosti gljivica može doći usljed promjene temperature, vlažnosti i prihrane. Nažalost razvoj gljiva često uzrokuje nepravilno zalijevanje obično prečesto i plitko, kao i primjena nepoželjinih materijala poput kartona, papira u vlažnoj sredini i u kontaktu sa trestom.

Pojava buđi negativno utiče na vodno - zračni režim i na disanje biljaka odnosno razmjenu zraka u supstratu i iz atmosfere čime može dovesti do usporenog rasta rasada. Pikiranjem je najlakše i najbolje riješiti problem ili mehanički zagrebati površinu pored svake biljke i time dobiti na vremenu pikiranja.