Sve o uzgoju uspješnih presadnica

Proljeće se bliži pa su teme sjetve sve učestalije. I sama zainteresovana za sijanje sjemena i samostalan uzgoj rasada, počela sam pretraživati slične zanimljivosti. Naišla sam na interesantan tekst našeg mladog, ali iskusnog agronoma Muhameda Gariba, u kojem nam otkriva tajne uspješnog uzgoja presadnica, ali i zašto je kontejnerski uzgoj bolji izbor.

U nastavku donosimo i koji su najbolji kontejneri i supstrati u proizvodnji, te najčešće greške u uzgoju. U slučaju da ste u potrazi za kvalitetnim i organskim sjemenima, na FB postoji grupa divnih žena pod nazivom Naš vrt, naš kutak, naš hobby, koje uzgajaju sjemena preko 250 različitih vrsta povrća, začinskog bilja i cvijeća.

Zašto je važna kvaliteta?

Uz kvalitet sjemena, kvalitet presadnica povrća jedan je od uvjeta za postizanje dobrih rezultata. Čvrsta, zdrava biljka bolje naprijeduje u početnim fazama i snažnijeg je rasta. Kvaliteta presadnica odnosi se na kvalitet jestivih dijelova (plodove biljke) kao i na onaj u uzgoju. Ovo određuje veličina, oblik, boja i ukus jestivih dijelova. Kod uzgojne kvalitete vrijednuje se ekonomski opravdan prinos, otpornost na stres i otpornost na bolesti i štetnike.

Šta se postiže kontejnerskim uzgojom?

Presadnice uzgajane u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski rast i razvoj tj. sve biljke su iste veličine. Najveća prednost ovog uzgoja je ta što omogućava presađivanje zajedno sa supstratom na korijenu. Presađivanjem na ovakav način, biljke ne doživljavaju stres kao one koje su presađene sa golim korijenom. Kontejnerske presadnice se puno lakše primaju pa podsađivanje je gotovo nepotrebno. Povrće uzgojeno kontejnerskim načinom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na ono iz presadnica golog korijena.

Koji supstrat i kontejneri se preporučuju?

Za uzgoj rasada povrća koriste se kontejneri od stiropora ili plastike. Standardnih su veličina, uglavnom dužine 50cm i širine 33 cm, tako da ih na jednom kvadratnom metru možemo postaviti šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se upotrebljavati veći broj godina. Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posložiti za iduću godinu. Za razliku od onih od stiropora, manje su skolniji oštećenjima.

Stiroporni kontejneri bolje zadržavaju toplotu i vlažnost supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj. Takođe, lakše se oštećuju, teže se dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tokom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skolniji oštećenjima od glodavaca. Za uzgoj presadnica koriste se oni različitih dimenzija pa tako kontejneri sa 160, 170 i 209 rupa najčešće se koriste za rasad salate, kupusnjače i blitvu. Oni sa 104 rupe koriste se za kupusnjače, papriku, patlidžan i cvijeće dok sa 84, 60 i 40 rupa se koriste za paradajz, papriku, lubenice, dinju te isto tako za patlidžane i cvijeće. Sijeme se sije na dubini od dva do tri centimetra.

Kako uzgojiti dobar rasad povrća

Supstrat koji se koristi mora biti steriliziran tako da ne sadrži štetne mikroorganizme koji bi mogli uzrokovati polijeganje rasada, nema u sebi sjemenke korova sposobne da proklijaju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mladim biljkama. Tokom čitavog perioda uzgoja treba ga održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena rupa, zalijevanje je neophodno obavljati ujutro. Za ovu namijenu najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu iz prirodnih vodotoka. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda se ne preporučuje jer je ona u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica.

Takođe je i hlorisana, a mlade biljčice paprike su osjetljive na povećanu koncentraciju hlora. Zalijevanje se obavlja pomoću rasprskivača koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade usjeve i ne zbijaju supstrat.

Mikroklimatski uslovi u uzgoju

Da bi nam sjemena što brže proklijala, kontejnere treba da smjestimo u prostorije u kojima možemo održavati optimalnu temperaturu oko 30°C. Nju treba održavati tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne, uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve listove, temperaturu u prostoriji treba sniziti na 20 - 25°C s tim da noćna bude oko 7°C niža nego tijekom dana uz redovito prozračivanje i vlaženje supstrata. Ovakav temperaturni režim se održava sve dok presadnice ne razviju 6 - 8 listića, tada je biljka spremna za presađivanje.

Pikiranje

Pikiranje je presađivanje pojedinih vrsta povrća iz kontejnera manjih dimenzija rupa u one sa većim dimenzijama. Vršimo ga kada se razviju prva dva stalna lista. Sprovodi se tako što se biljke čupaju držeći ih za listove jer je stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Najčešće se pikiranje koristi kod proizvodnje rasada paprike i paradajza.

Ova tehnika proizvodnje je laka za izvođenje, ali zahtijeva dosta vremena, rada i uloženih sredstava. Prilikom pikiranja odstranjuju se nedovoljno razvijene i oštećene biljke. Pikirane presadnice ranije formiraju plodove koji su u pravilu krupniji, pa je i ukupni prinos po biljci veći.

Rasad patlidžana, tivice, krastavca, dinje, lubenice ne toleriše oštećenje korijena i bolje ga je od početka uzgajati u većim kontejnerima sa većim rupama. Patlidžan je još jedna povrtna vrsta koja ne voli oštećenje korijena.

Kako izbjeći najčešće greške u proizvodnji?

Sjemenu i iznikloj biljci treba osigurati povoljne uslove za rast, a to su temperatura bez velikih oscilacija, prema fazi razvoja i zahtjevu pojedine vrste. Radi neometanog razvoja korijena treba osigurati kontejnere sa odgovarajućom veličinom rupa.

Zalijevanje u hladnim periodima je svakih od 5 do 7 dana, a kada je temperatura u plusu, svaki dan prema potrebi. Biljkama treba dati i dovoljno svjetla da se ne bi izdužile.