Šta sijati i saditi nakon luka?

Poslije vađenja glavica luka ostaje nam slobodna površina koju trebamo iskoristiti za novu sjetvu. Najbolje je ako u startu poštujemo plodored. Iz izbora ćemo isključiti lukove i njihove srodnike, jer na istu parcelu smiju doći tek poslije četiri do šest godina. To će smanjiti pojavu bolesti i napad štetočina, poboljšava se kvalitet zemljišta.

Šta treba izbjegavati?

Poslije crvenog i bijelog luka na istoj parceli ili gredici ne treba uzgajati sve vrste lukova: crveni i bijeli, poriluk, ljutiku, vlasac, divlji bijeli luk. Takođe, ovakve površine nisu pogodne za cvjetne vrste koje formiraju lukovice, poput narcisa. Ipak, uz uslov da smo prve godine imali zdrav usjev i sljedeće godine možemo na isto mjesto posaditi luk.

Kada vaditi crveni i bijeli luk i na što posebno obratiti pažnju?

Njihova dobra strana je što u zemljište ispuštaju korisne materije koje štite druge biljke. Posebno je to izraženo kod bijelog luka. Međutim, zabluda je da će ostaviti gredicu bez štetočina i prouzrokovača oboljenja. Često se javljaju problem s nematodama, grinjama, gljivicama od koji su najčešće iz roda Fusarium.

Šta možemo sijati?

Ovo je period visokih temperatura i suše, a za uspješnu sjetvu i sadnju potrebno je obezbijediti navodnjavanje. U odabiru vrsta, sori i hibrida birajte one koji imaju kratku vegetaciju i uspjeće donijeti rod dok su povoljni uslovi tokom jeseni.

Na očišćene gredice i površine gdje su bili lukovi možemo posijati i posaditi krastavce, jagode, rotkvice, repu, rotkvu, kopar, špinat, rukolu, zelenu salatu, kupus, grašak, siderate (raž, zob, gorušicu), tikvice, mahunarke, mrkvu, peršin, na jugu rane sorte krompira.

Pri sjetvi i sadnji ovih kultura pridržavajte se njihovih termina uzgoja. Odmah poslije vađenja glavica luka i uređenja površine možete obaviti sjetvu i sadnju krastavca, tikvica, kupusa.

Šta se sije, sadi i radi u julu?

Sadnice jagoda će sačekati, kao i sjetva zelene salate i jesenje rotkve, repe, graška.