Šta je pored kvalitetnog sjemena, potrebno za proizvodnju rasada ranog kupusa?

Sjetva sjemena za proizvodnju rasada ranog kupusa na otvorenom polju počinje tokom januara i februara, u toplim lejama i kontejnerima. Rasađivanje se obavlja, zavisno od vremena sjetve, vremenskih prilika i planiranog plasmana, krajem februara, tokom marta i aprila, a berba zavisno od klimatskih prilika i osobine hibrida - krajem maja, tokom juna i jula. Sadnju kupusa na otvorenom treba prilagoditi vremenskim uslovima kako ne bi došlo do propadanja biljaka.

"Za proizvodnju ranog kupusa rasad se proizvodi u toplim lejama. Sjetva se najčešće obavlja krajem januara ili početkom februara, odnosno pravilo je oko 40 dana prije rasađivanja na otvoreno polje", ističe savjetodavac za ratarstvo Nada Lazović Đoković i naglašava da ukoliko se planira pikiranje rasada onda se sjetva obavlja najčešće u drugoj polovini februara.

Neophodno kvalitetno sjeme

Prije same sjetve je, po njenim riječima, neophodno izabrati kvalitetno i zdravstveno bezbjedno sjeme za ranu proizvodnju. Takođe je potrebno da leje budu dobro pripremljene, odnosno da je zemljište od koga se prave bogato hranljivim sastojcima, mrvičaste strukture sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom (dobro drenirano). Same leje treba uvijek da budu postavljene na osunčanim i dobro prosvijetljenim stranama i zaštićene od hladnih vjetrova.

"Danas postoji u prodaji čitava paleta različitih supstrata koji se koriste u tu svrhu. Veoma je jednostavno napraviti i sopstveni supstrat, koji najčešće predstavlja mješavinu komposta 40 do 50 posto, treseta 10 do 20 posto, baštenske zemlje 20 do 30 posto, pijeska 20 do 25 posto i kombinovanog mineralnog đubriva NPK 16:16:16 dva do četiri posto", kaže stručnjak za ratarstvo i dodaje da prilikom pripreme treba voditi računa da smjesa bude dobro izmiješana, prosijana od grubljih struktura i dezinfikovana.

Ona savjetuje da sjetvu sjemena u leje treba obaviti na odgovarajućoj dubini u prosjeku 0,5 do jednog centimetra kako bi ono u što kraćem roku niklo. Sjeme se sije u plitke brazdice, koje se nakon sjetve blago pokrivaju zemljom i zalivaju. Da bi se dobio dobar rasad treba ga umjereno i redovno zalivati u početku sa dva do tri, a kasnije sa tri do četiri l/m².

Svjetlost ima značajnu ulogu za normalan rast i razvoj biljaka i zato je neophodno dovoljno obezbijediti, prije svega prirodnu, a ako ne može, onda izvor vještačke svjetlosti. Također sklop biljaka ima veliki uticaj na kvalitet rasada, jer ako je gust dolazi do njegovog zasjenjivanja i izduživanja. Temperaturu treba održavati u rasponu od 17 do 23 Celzijusova stepena da bi biljke imale optimalne uslove za rast i razvoj, a ako se potrebna temperatura ne može obezbijediti prirodnim putem, onda treba koristiti razne grijalice.

Tri načina proizvodnje rasada kupusa: Koji odabrati?

Veoma je važno održati i optimalnu vlažnost zraka koja treba da je u intervalu od 70 do 75 posto, tako da se u lejama potrebna vlaga tokom perioda proizvodnje rasada nikako ne gubi.

"Nakon klijanja i nicanja rasada, pogotovo ako nije dovoljno zelen, bujan i čvrst, a ostali uslovi dobri, prihrana predstavlja neizostavnu mjeru i zato u te svrhe treba primijeniti NPK 20:20:20 u količini 50 gr + aminokiseline, organske kiseline i inhibitori rasta u količini pet do 10 gr, rastvorenih u 10 litara vode", savjetuje Lazović-Đoković i poručuje da se ovaj postupak često može ponoviti u toku proizvodnje rasada.

Potrebno dovoljno prostora za rast

Pikiranje ili presađivanje rasada u novu pripremljenu leju je, po njenim riječima, veoma bitna mjera koja se sprovodi sa ciljem da biljke imaju dovoljno prostora za normalan rast i razvoj, na većem rastojanju (osam do 12 cm x osam do 12cm), i to samo zdrave i dobro razvijene biljke (najmanje prva dva lista). Nakon rasađivanja obavezna je primjena zalivanja biljaka mlakom vodom, i zasjenjivanje u trajanju od jednog do dva dana, zbog gubitka vlage.

"Kaljenje rasada za sadnju na otvorenom polju podrazumijeva da tokom sedam do 14 dana, rasad izlažemo spoljašnjem uticaju samo tokom dana, a nakon toga još sedmicu izlažemo i tokom dana i noći, a sve u cilju njegovog prilagođavanja spoljašnjim uslovima", kaže savjetodavac.

Rasađivanje rasada kupusa (sadnja) se sprovodi na prethodno dobro pripremljenom zemljištu za ranu proizvodnju u plastenicima, ali i na otvorenom polju, gdje se rasad sadi na međuredni razmak od 50 cm i u redu od 30 do 40 cm, kao i na nešto veću dubinu, na kojoj je bio u leji tokom proizvodnje. Najčešći rokovi sadnje u zaštićenom prostoru su od 15. do 20. februara, a na otvorenom polju od 15. do 20. marta. Danas osim ručne postoji i mašinska sadnja rasada na otvorenom polju. Sadi se isključivo zdrav i dobro razvijen rasad sa pet do šest listova.

Kvalitetan sadni materijal ne znači istovremeno visok i stabilan prinos dobrog kvaliteta ako se i nakon sadnje ne nastavi sa pravilnom i pravovremenom njegom posađenog rasada i primjenom svih neophodnih mjera da bi se došlo do željenog rezultata.

Ekonomski gledano, kupus predstavlja veoma značajnu povrtarsku vrstu koja se, uglavnom, gaji na otvorenom polju, a u posljednje vrijeme, sve više i u različitim oblicima zaštićenog prostora ili pod agrotekstilom.