• Bolesti luka
  • 24.03.2020. 16:15

Spriječite pojavu hrđe luka na vrijeme

Pojava bolesti dovodi do usporavanja razvoja biljaka i prinos može biti značajno umanjen.

Foto: Depositphotos/samael334.gmail.com
  • 1.877
  • 218
  • 1

Hrđa luka je bolest koja se javlja na listovima biljaka iz roda Allium, a izazivaju je gljivice. Prvi put je opisana u Velikoj Britaniji 1809. godine i karakteristično je da se javlja u područjima sa čestom kišom i maglom. Obično ne dovodi do propadanja biljaka, ali je usporeno formiranje glavica i prinos je umanjen.

Gljivica voli vlažno vrijeme

Prouzrokovači oboljenja su dvije gljivice: Puccinia porri i Puccinia alli. Simptomi koje uzrokuju i njihov životni ciklus su veoma slični. P. porri izaziva oboljenje na crvenom i bijelom luku, luku vlašcu, aljmi i divljim formama lukova. P. alli izaziva štete na bijelom luku i poriluku, ali crveni luk ne napada.

Za oboljenje je karakteristično da se javlja kada je visoka relativna vlažnost vazduha, odnosno kada je kišovito i vlažno vrijeme, pri umjerenoj i nižoj temperaturi. Zarazi pogoduje preobilno đubrenje azotnim đubrivima i nedostatak kalija. U prirodi se održavaju tokom zime na divljim lukovicama i na bijelom luku.

Kako prepoznati simptome?

Da bi smo znali kako spasiti luk od ovog patogena, potrebno je poznavati simptome i razvojni ciklus prouzrokovača oboljenja. Simptomi se javljaju na lišću u vidu malih, hrđavih pjega. Tokom vremena, one postaju tamnije obojene usljed razvojnog ciklusa glivica. Ukoliko su vremenske prilike povoljne, pojava oboljenja može biti veoma jaka i to će dovesti do žućenja listova. Na kraju list propada.

Bolest se veoma brzo širi jer se spore prenose vazduhom. U kratkom roku mogu biti zaražene sve biljke na gredici ili polju.

Preventiva prije svega

Na našem području obično se ne sprovodi zaštita, ali u godinama jake pojave, prinos može biti veoma smanjen. Zbog toga se velika pažnja treba pokloniti preventivnim mjerama. Poštujući neka pravila možemo spriječiti prezimljavanje gljivica i formiranje spora. Treba znati da ne postoje sorte koje su 100% otporne na pojavu ovog oboljenja.

Pošto gljivica prezimljava na zaostalim biljkama u polju ili na gredici, uvijek je potrebno očistiti mjesto gdje je rastao usjev. Na ovaj način prekidamo lanac širenja zaraze.

Od izuzetne važnosti je poštovanje plodoreda. Na istu parcelu vrste iz porodice lukova mogu se uzgajati tek poslije tri, odnosno četiri godine. Takođe, nikad ne gajite lukove u blizini divljih vrsta iz roda lukova jer mogu biti izvor prouzrokovača oboljenja.

U organskoj poljoprivredi, većina naših aktivnosti je usmjerena na sprovođenje preventivnih mjera. Što se bolest kasnije, javi manja je šteta na usjevu.

Uvijek je potrebno očistiti mjesto gdje je rastao usjev. Na ovaj način prekidamo lanac širenja zaraze.

Jednom kada se simptomi jave na lišću ovog povrća, imamo malu mogućnost da djelujemo. Iskustvo je vremenom pokazalo da je odlična preventivna mjera tretiranje usjeva pripravkom od mlijeka. Usjeve luka tretirajte u cilju sprječavanja pojave plamenjače, a kao rezultat tih tretmana neće se pojavljivati ni hrđa.

Kada se simptomi pojave na lišću, tretiranje preparatom od mlijeka može usporiti širenje zaraze.

Mlijekom ojačajte biljke i spriječite razvoj bolesti

Glavice luka biće manje, sitnije, ali gljivice ne napadaju glavice već samo lisnu masu. Ovaj patogen ne dovodi do propadanja glavica luka.


Tagovi

Bolesti luka Rđa luka Štetočine luka Formiranje glavica Vlažno vrijeme Hrđave pjege Prezimljavanje gljivica Plodored Preventivne mjere Širenje zaraze


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.