• Bolesti krastavca
  • 24.05.2020. 16:00

Spriječite mrku trulež ploda krastavca na vrijeme

Najznačajnija je proizvodnja kornišona. Iz finansijskih sredstava stečenih u ovoj proizvodnji, svojih 70% troškova na godišnjem nivou zatvara značajan broj poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini.

Foto: Depositphotos/V_Nikitenko
  • 469
  • 55
  • 1

Uzgoj krastavca kornišona je najraširenija povrtlarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini. Uzgaja se na okućnicama, baštama i vrtovima za kućnu upotrebu, ali i u staklenicima i plastenicima za plasman i prodaju na tržište. Gaji se i na plantažama u intenzivnom uzgoju, na špalir mreži, malč foliji uz mehanizovanu obradu, zaštitu i brojne druge načine.

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Ipak, najznačajnija je proizvodnja kornišona. Iz finansijskih sredstava, stečenih u ovom uzgoju, svojih 70% troškova na godišnjem nivou zatvara značajan broj poljoprivrednika u našoj zemlji. Samo u Unsko-sanskom kantonu 1.500 domaćinstava se bavi ovom poljoprivrednom proizvodnjom.

Najznačajnije bolesti krastavca kod nas

Zbog inzenziviranja ove proizvodnje, iz praktičnih, opravdanih razloga, pojavile su se razne bolesti na ovoj biljci. Najčešća oboljenja izazvana fitopatogenim gljivama, bakterijama i virusima u uzgoju krastavca kod nas su: plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis), polijeganje rasada (Pythium spp.), crna trulež stabljike (Didymella bryoniae),  siva trulež (Botryotinia fuckeliana), bijela trulež (Sclerotinia sclerotionum), alternarijska pjegavost lista (Alternaria cucumerina), zeleno uvenuće (Verticillium albo-atrum), mozaik krastavca (Cucumber mosaic virus – CMV), zeleno mozaično šarenilo (Cucumber green mottle mosaic virus – CGMMV), propadanje klijanaca i mrka trulež (Thanatheporus cucumeris), krastavost plodova (Cladosporium cucumerinum), tačkasta pjegavost lista (Corynespora cassiicola), pepelnica krastavca (Podospera fuliginea), crna trulež korijena (Diaporthe sclerotioides), fuzariozno uvenuće (Fusarium oxysporum sp. Cucumerinum), antraknoza krastavca (Colleototrichum orbiculare), fuzariozna trulež (Fusarium solani) i uglata pjegavost lista (Pseudomonas syringae pv. Lachrymans).

Ne zanemarujte bolesti koje se rjeđe javljaju

Pored onih oboljenja koja se najčešće javljaju u berbi, poput plamenjače ili uglate pjegavosti, proizvođači najčešće zanemare bolesti koje se rijeđe pojavljuju pa zbog njih ugroze svoj usjev i znatno se smanje prinosi ili dođe čak do uginuća dok se uzrok ne pronađe.

Proizvodnja kornišona - kako spriječiti bolesti i insekte?

Simptomi mrke truleži su veoma slični onim koje prouzrokuju vrste roda Pythium i Fusarium. Bolest je raširena širom svijeta i čini štete i na velikom broju ratarskih biljaka, većini povrtlarskih, znatnom broju vrsta cvijeća, trava i leguminoza. Čak se javlja i na nekim višegodišnjim drvenastim vrstama. Najjači napadi javljaju se u područjima gdje je veća vlažnost zraka i česte kiše, a u ljetima koja su više kišovita, prisutna je na svim geografskim područjima.

Osnovni simptomi su propadanje klijanaca i trulež korijena. Ovih dana, povrtlari širom Bosne i Hercegovine, zasijavaju svoje plantaže krastavca kornišona. Podsjećamo da je za uspješno klijanje potrebna temperatura zemljišta od 15 stepeni Celzijusa. Mjesec maj je ove godine bio netipično hladan pa imamo problema na raznim ratarskim i povrtlarskim usjevima zbog toga, a najveće zastoje u porastu vidimo kod kukuruza zbog raznih poremećaja uzimanja hranjiva usljed niskih temperatura i čestih padavina praćenim još nižim temperaturama.

Vlaga i temperatura utiču na razvoj oboljenja

Krastavac će u idućih sedam dana u porastu obrazovati i prvi pravi list, a do tog momenta najviše je ugrožen pojavom ove bolesti.

Gljiva može uzrokovati propadanje sjemena prije ili poslije klijanja. Naročito je osjetljiv hipokotil klijanaca i on često biva parazitiran odmah nakon klijanja, što dovodi do propadanja klijanaca. Gljiva može napasti i korijen i tada se javljaju tamnomrke pjege. Unutrašnji dio pjega nekrotira i s vremenom truhne. Simptomi bolesti se šire s korijena micelijom na prizemni dio stabla. U prizemnom dijelu stabla javlja se nekroza, koja ga prstenasto obuhvata i biljke poliježu.

Plamenjača je naročito opasna za krastavce i ostale tikvenjače

Za razvoj oboljenja, značajna je vlažnost zraka, temperatura i kiselost tla. Sklerocije se na višem temperaturnom intervalu obrazuju sporije. Klijaju u rasponu 10 - 30 C° te vlažnosti vazduha 30 - 80%. Optimalna temperatura za klijanje bazidiospora je 20 - 25 C°. Najintenzivnij razvoj micelije dešava se pri pH vrijednosti od 4,5 do 7.

 Mjere zaštite

Glavni izvor inokuluma za infekciju biljaka je zemljište sa zaraženim biljnim ostacima na kojima se nalaze micelija i sklerocije parazita. Razvoj bolesti pospješen je visokom vlažnošću zraka i ekstremnim temperaturama. Thanateporus cucumeris parazitira veliki broj ratarskih usjeva i gotovo sve povtlarske vrste pa se održava u tlu nakon velikog broja gajenih biljaka što ga u prirodi i održava.

Pokazalo se da je veoma efikasna mjera zaštite dezinfekcija zemljišta. Ovo nije ekonomski opravdano, pogotovo na plantažnom uzgoju kornišona. Za dezinfekciju tla u zatvorenim prostorima mogu se koristiti fungicidi na bazi metilbromida, cineba ili basamid granulat.

Zdrav rasad kao preventiva

Obavezno se mora koristiti zdrav rasadni materijal (ako se proizvodnja radi iz rasada) nabavljen od renomiranog uzgajivača, upotreba otpornih sorti, kao i hibridnog sjemena. Obavezna je primjena višegodišnjeg plororeda. Već druge godine uzgoja na istom mjestu, ova bolest može biti značajno agresivna na mlade biljke u poniku i klijance. Ukoliko sjeme nije tretirano, mogu se koristiti fungicidi na bazi benomila, iprodioina ili benomila.

Kako proizvesti rasad krastavca na piljevini?

U novije vrijeme koriste se i biološke mjere zaštite primjenom hiperparazita rodova Trichoderma, Gliocladium i Lactizaria. Posebno se ističe upotreba biobaktericida i biofungicida a jedan od najčešće korištenih komercijalnih sredstava je "Erwix" proizveden u kompaniji Agrounik, u susjednoj Srbiji.


Tagovi

Uzgoj krastavca Proizvodnja kornišona Plamenjača krastavca Propadanje klijanaca Dezinfekcija zemljišta Zdrav rasad Preventiven mjere Biološke mjere


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.