Sadnja hrena i združivanje sa ozimom pšenicom - koje su prednosti?

Hren je višegodišnja biljna vrsta, a pripada porodici kupusnjača. Ovo povrće odlično uspijeva na različitim tipovima zemljišta i u ravničarskim i brdskim krajevima, ali za njegovo gajenje treba odabrati duboka zemljišta s dobrom strukturom i povoljnim vodno-vazdušnim režimom, navodi stručnjakinja za povrtarstvo Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Ljiljana Vuksanović.

Za ishranu biljaka trebalo bi koristiti organska đubriva, upotrijebiti dobro zreli stajnjak i mineralna đubriva sa različitim sadržajem glavnih makrohraniva u skladu s rezultatima agrohemijske analize. Dobri predusjevi za hren su strna žita, suncokret i mahunarke, a izbjegavati uljanu repicu, kupus ili druge vrste iz porodice kupusnjača zbog zajedničkih štetočina i bolesti.

Uzgoj hrena - savjeti i preporuke

Sadnja može biti u jesen ili proljeće. U slučaju jesenje, oktobar ili novembar, biljke se bolje ukorijenjavaju i iskorištavaju zimske padavine. Nije uvijek moguće blagovremeno pripremiti parcele pa se u tom slučaju sadnja obavlja u proljeće.

Dok se pšenica razvija, hren se ukorijenjava

Obzirom na relativno skromne potrebe, kada je riječ o vanjskim uslovima sredine, hren je jedna od biljnih vrsta koje se mogu efikasno uzgajati u združenom usjevu. Jedan od dobrih primjera iz prakse je združivanje s ozimom pšenicom. Sadi se po klasičnoj tehnologiji, bez formiranja bankova pa se zatim sije pšenica, objašnjava Vuksanovićeva.

U toku jeseni, zime i proljeća, dok pšenica prolazi intenzivne faze rasta i razvitka, hren se ukorijenjava i miruje formirajući samo lisnu rozetu na površini zemljišta. Nakon žetve pšenice, lisna rozeta ostaje neoštećena i biljka ubrzano nastavlja porast. Tako u toku ljetnih mjeseci za stvaranje zadovoljavajućeg prinosa do jesenjeg ubiranja ostaje dovoljno vremena bez zasjene.

Samo u organskoj proizvodnji

Primjena herbicida u ovako združenom usjevu je ograničena, a samo udruživanje se može primijeniti u organskoj proizvodnji. Za ovaj sistem proizvodnje, parcele treba da su nezakorovljene.

Sadni materijal se priprema u godini sadnje. Reznice se mogu pripremiti od utrapljenog, slabije razvijenog korijena u prošlogodišnjem zasadu ili se za njihovo dobivanje koristi korijenova glava. Iz svake se može razviti nekoliko korijena koji se mogu pripremiti za sadnju u toku jeseni ili naredne godine. Reznice bi trebalo biti dužine oko 20 cm, donji dio se zasijeca ukoso, a gornji pod pravim uglom kako ne bi došlo do sadnje naopako. Za jedan hektar potrebno je 1.000 kg sadnog materijala, a to je 60.000 do 90.000 reznica, navodi ova stručnjakinja.

Sadnja hrena: Koje su prednosti uzgoja korijena u monokulturi?

Kako smo ranije pisali, profitabilna je biljka i po hektaru može da se izvadi i do 10 tona kvalitetnog korijena. Samljeven i začinjen, kao salata ili umak, jede se uglavnom uz pečena mesa svih vrsta. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor