• Hren
  • 31.01.2018. 07:00

Uzgoj hrena - savjeti i preporuke

Za uzgajanje hrena treba odabrati duboko, plodno i rastresito zemljište. PH reakcija zemljišta mora biti neutralna ili slabo kisela. Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i gajnjača, dok su teška, zbijena, močvarna, suviše laka i pjeskovita zemljišta, s izrazito niskim postotkom humusa nepogodna za proizvodnju.

Foto: BigsAndreas Rockstein / Flickr
  • 4.597
  • 343
  • 0

Hren se može saditi na proljeće i u jesen i to tako što se reznice rasađuju na ravnu površinu, gredice i grebene, u vertikalnom, horizontalnom ili kosom položaju.

Vertikalna sadnja se obavlja strojno. Pri takvom tipu sadnje reznice su duge oko 15 centimetara. Kod kose sadnje reznice se u zemlju polažu (ručno ili strojno) u otvorene brazde, tako da je vrh ukopan 10 cm ispod površine zemljišta. Horizontalna sadnja podrazumijeva polaganje reznica u otvorene brazde na rastojanju 60-80 cm x 30-50 cm. Ukoliko se sadi na lakim zemljištima, dubina sadnje je 6cm, a na srednje lakim 2-4cm.

Najbolje zemljište za uzgajanje hrena je livadska crnica i gajnjača

Diplomirani inženjer povrćarstva Ljubodrag Pantelić, naglašava da za uzgoj hrena treba odabrati duboko, plodno i rastresito zemljište. PH reakcija zemljišta mora biti neutralna ili slabo kisela. Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i gajnjača (kambisol), dok su teška, zbijena, močvarna, suviše laka i pjeskovita zemljišta, s izrazito niskim postotkom humusa nepogodna za proizvodnju hrena.

Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i gajnjača

Zemljište mora biti očišćeno od korova, naročito širokolisnih, pa zato ovo povrće i ne treba uzgajati u voćnjacima i na drugim sličnim mjestima.

Voli vlagu, ali podnosi i sušu

Uprkos tome što voli vlagu, hren je otporan na sušu, zato što razvija snažan korijen i uvijek pronalazi dovoljno vlage u zemljištu. Ipak, ako suša duže potraje, korijen postaje sitan i drvenast. Manjak vlage se naročito nepovoljno odražava tokom najintenzivnijeg formiranja listova. Sa druge strane, na suviše vlažnom zemljištu nadzemni dio biljke izumire, a korijen prestaje rasti i postepeno truli. Hren je vrlo osetljiv na velike promjene zemljišne i vlažnosti zraka. Smjenjivanje sušnih i kišnih perioda, kao i nepravilno zaljevanje, mogu dovesti do deformiranja korijena, pa on gubi kvalitetu, hranljiva i ljekovita svojstva.

Najbolje raste na temperaturama od 17 do 20 stupnjeva

Na kraju treba reći i to da hren klija i niče na 3°C-4°C, dok, kako napominje Ljubodrag Pantelić, to povrće najbolje raste na 17°C-20°C. Visoke temperature smetaju biljkama, zato što se tada smanjuje ili obustavlja sinteza ugljikohidrata u listovima i korijenu, a svjetlost utječe na kemijski sastav korijena, naročito na sadržaj šećera.

Foto: BigsAndreas Rockstein / Flickr


Autor

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi