• Hren
  • 31.01.2018. 07:00

Uzgoj hrena - savjeti i preporuke

Za uzgajanje hrena treba odabrati duboko, plodno i rastresito zemljište. PH reakcija zemljišta mora biti neutralna ili slabo kisela. Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i gajnjača, dok su teška, zbijena, močvarna, suviše laka i pjeskovita zemljišta, s izrazito niskim postotkom humusa nepogodna za proizvodnju.

Uzgoj hrena - savjeti i preporuke
Foto: BigsAndreas Rockstein / Flickr

Hren se može saditi na proljeće i u jesen i to tako što se reznice rasađuju na ravnu površinu, gredice i grebene, u vertikalnom, horizontalnom ili kosom položaju.

Vertikalna sadnja se obavlja strojno. Pri takvom tipu sadnje reznice su duge oko 15 centimetara. Kod kose sadnje reznice se u zemlju polažu (ručno ili strojno) u otvorene brazde, tako da je vrh ukopan 10 cm ispod površine zemljišta. Horizontalna sadnja podrazumijeva polaganje reznica u otvorene brazde na rastojanju 60-80 cm x 30-50 cm. Ukoliko se sadi na lakim zemljištima, dubina sadnje je 6cm, a na srednje lakim 2-4cm.

Najbolje zemljište za uzgajanje hrena je livadska crnica i gajnjača

Diplomirani inženjer povrćarstva Ljubodrag Pantelić, naglašava da za uzgoj hrena treba odabrati duboko, plodno i rastresito zemljište. PH reakcija zemljišta mora biti neutralna ili slabo kisela. Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i gajnjača (kambisol), dok su teška, zbijena, močvarna, suviše laka i pjeskovita zemljišta, s izrazito niskim postotkom humusa nepogodna za proizvodnju hrena.

Za uzgoj tog povrća najbolje su livadska crnica i gajnjača

Zemljište mora biti očišćeno od korova, naročito širokolisnih, pa zato ovo povrće i ne treba uzgajati u voćnjacima i na drugim sličnim mjestima.

Voli vlagu, ali podnosi i sušu

Uprkos tome što voli vlagu, hren je otporan na sušu, zato što razvija snažan korijen i uvijek pronalazi dovoljno vlage u zemljištu. Ipak, ako suša duže potraje, korijen postaje sitan i drvenast. Manjak vlage se naročito nepovoljno odražava tokom najintenzivnijeg formiranja listova. Sa druge strane, na suviše vlažnom zemljištu nadzemni dio biljke izumire, a korijen prestaje rasti i postepeno truli. Hren je vrlo osetljiv na velike promjene zemljišne i vlažnosti zraka. Smjenjivanje sušnih i kišnih perioda, kao i nepravilno zaljevanje, mogu dovesti do deformiranja korijena, pa on gubi kvalitetu, hranljiva i ljekovita svojstva.

Najbolje raste na temperaturama od 17 do 20 stupnjeva

Na kraju treba reći i to da hren klija i niče na 3°C-4°C, dok, kako napominje Ljubodrag Pantelić, to povrće najbolje raste na 17°C-20°C. Visoke temperature smetaju biljkama, zato što se tada smanjuje ili obustavlja sinteza ugljikohidrata u listovima i korijenu, a svjetlost utječe na kemijski sastav korijena, naročito na sadržaj šećera.

Foto: BigsAndreas Rockstein / Flickr


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo