Rasađivanje paprike radi se kad je temperatura zemljišta oko 23 stepena

Paprika traži plodno i idealno pripremljeno zemljište. Pogoduje joj ono neutalne ili slabo kisele reakcije. Đubrenje se obavlja organskim i mineralnim đubrivima. Mineralno treba unijeti prije osnovne obrade na osnovu rezultata agrohemijske analize tla i u vidu prihrane različitim vodotopivim hranjivima, u različitim fazama razvoja, podsjeća stručnjak za povrtarstvo, Darko Simić.

Za rasađivanje spremna sa osam do deset listova

Zavisno od zahtjeva tržišta i zagrijavanja zaštićenog prostora moguće je organizovati proizvodnju tokom cijele godine. Ukoliko se ovo povrće proizvodi u zatvorenim objektima, gdje postoje uslovi dopunskog grijanja, što je sve češći slučaj, rokovi sjetve mogu se tačno planirati u odnosu na uslove tržišta i u zavisnosti od biologije biljke.

U zatvorenom ona se uglavnom proizvodi iz pikiranog rasada. Dospijeva za rasađivanje kada ima osam do deset obrazovanih listova, sa debelim elastičnim stablom visine 15-25 cm, formiranim cvijetnim pupoljcima. Rasađuje se kada je temperatura zemljišta 22 do 23 stepana. U hladnom tlu usjev zaostaje u porastu, navodi Simić.

Krupnooplodne sorte paprike sade se na 80 cm razmaka između redova, a 40 cm u redu. Kod onih sitnooplodnih primjenjuje se rastojanje 80 cm između redova, a 25-30 cm među biljakama. Nakon sadnje slijedeća mjera je zalijevanje presadnica, a šest do sedam dana po rasađivanju treba obaviti prihranjivanje.

Uzgoj paprike na otvorenom: Na što posebno treba paziti?

Kako smo ranije pisali, osim toplote, velike potrebe ima i prema vodi, a što se obezbjeđuje navodnjavanjem. Za neke bi sorte optimalna zemljišna vlaga trebalo da bude 60 odsto poljskog vodnog kapaciteta, a zbog slabe usisne moći korijena, traži češće zalijevanje. Kod proizvodnje na otvorenom, smatra se da je u toku osam dana u vegetaciji za dobru opskrbljenost tla vodom potrebno 25 - 28 l/m2.

Malč folijom izostaje okopavanje 

Malčovanje paprike daje izuzetno dobre rezultate, a najčešće se za ovu svrhu koristi razne vrste folija. Navedenom mjerom izostaje okopavanje, sprječava se porast korova i smanjuje broj navodnjvanja.

Najznačajnija tehnika za regulisanje bujnosti pomenutog povrća je orezivanje stabla. Radi njegovog održavanja u uspravnom položaju postavljaju se potpore. One mogu biti u obliku špalira od manile ili da se vodeće grane vezuju za stalnu ili povremenu noseću konstrukciju. Postoji mnogo načina orezivanja stabla, a svi zavise od vremena uzgoja i namjene ploda.

S obzirom na dužinu vegetacije paprika je izložena napadu štetočina i bolesti. Zaštitu bi trebalo obavljati redovno i kvalitetno, naglašava ovaj stručnjak.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor