• Uzgoj paprike
  • 15.03.2021. 12:00

Uzgoj paprike na otvorenom: Na što posebno treba paziti?

Ne sadite prerano i u hladnu zemlju, pratite dugoročnu prognozu, ne pretjerujte s gnojidbom i pinciranjem. Stres ublažite biostimulatorima te osigurajte dovoljno vode i hranjiva - savjeti su stručnjakinje prof.dr.sc. Nade Parađiković.

Foto: Depositphotos/ES0lex
  • 9.125
  • 1.109
  • 0

"Paprika je dama među povrćem, kao ruža među cvijećem. Ona traži krasan jastuk, našušuren, topao", slikovito i prvenstveno znalački, na temelju dugogodišnjeg iskustva, svoje savjete s nama dijeli stručnjakinja, prof.dr.sc. Nada Parađiković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Pojašnjava nadalje kako korijen ove zahtjevne povrtnice mora biti u dobrom mediju. "Njezina se rizosfera mora brzo adaptirati korijenom na tlo u koje dolazi."

Parađiković ističe kako u ovoj prvoj fazi prilagodbe na vanjske prostore veliku i značajnu ulogu imaju biostimulatori čiji su pozitivni učinci ispitani na brojnim pokusima na FAZOS-u. No, razočarana je tumačenjem ovih sredstava u široj javnosti jer, kako kaže, mnogi ih nazivaju gnojivima. A oni to nisu. 

"Biostimulatori nisu gnojiva!", ponavlja ogorčena zbog, kako kaže, neposluha mnogih koji krivo tumače svrhu ovih kompleksnih, ali prirodnih preparata s različitim fiziološki aktivnim tvarima u svom sastavu, a koje potiču rast i razvoj biljaka ili im pomažu u obrani od stresa uslijed nepovoljnih okolišnih čimbenika. 

Tri faze upotrebe

"U prvom dijelu sadnje pomažu u adaptaciji korijena u matično tlo, nakon toga potiču nadzemni dio biljke koja treba dati kvalitetan list koji će pravilno obavljati fotosintezu, a treći u formiranju plodova i dizanju šećera", opisuje i naglašava: "To su organske tvari, huminske kiseline, ništa umjetno! I nije skupo", poručuje.

Dakle, biostimulatori se mogu koristiti u fazi rasta presadnica, prije iznošenja i presađivanja. Zatim, kao što smo već rekli, prilikom presađivanja koristi se onaj preparat koji obnavlja rizosferu, a koja pomoću njega brzo prodire u tlo i pomaže u adaptaciji korijena. Na taj se način stvara više mladog korijenja koje se "hvata" za zemlju te biljci omogućava kvalitetniji rast. 

Nakon toga, potreban je biostimulator koji sadrži aminokiseline, hormone, ali i vitamine te druge dodatke koji pomažu da se razvije zdrav i kvalitetan list te obavlja pravilna fotosinteza, a što opet pokreće cvatnju i plodonošenje. 

"Kada se plodovi formiraju oko 50 posto veličine, koristi se onaj koji pomaže u tvorbi dobrog omjera kiselina i šećera u zriobi samoga ploda, bez obzira o kojoj je vrsti povrća riječ. Dakle, on dovodi do ujednačene zriobe", priča profesorica dodavši kako postoje tri vrste: mliječna, fiziološka i tehnološka. 

Biostimulator se koristi kada plod dosegne oko 50 % veličine (Foto: M. Popić)

"Uzgajivači povrće beru u fiziološkoj jer kada bi brali u tehnološkoj, plodovi ne bi mogli izdržati transport i skladištenje od više dana. No, ako koriste biostimulatore, plod iako ubran, već je "pokupio" sve potrebne šećere i kiseline te naknadno ravnomjerno dolazi u tehnološku zrelost", pojašnjava. 

Pretjerana gnojidba i pinciranje

No, osim što ne koriste ove preparate, greška koju ozbiljni poljoprivredni proizvođači često rade, ili bolje rečeno - propuštaju obaviti je - analiza tla što za sobom povlači i problem nepravilne gnojidbe. Parađiković smatra kako mnogi ovu fazu proizvodnje rade "napamet". "Bacaju gnojivo da je to teško gledati, a ne žele pitati. Za savjet se obrate tek kada im ostanu sitni plodovi, kada dođe do stresa", priča iz iskustva te dodaje kako je kod uzgoja ajvarice nailazila na problem previše dušika i fosfora. 

"Fosfora na njivi zna biti toliko da ga ima za pet, šest godina viška. Ljudi često bacaju kokošji gnoj koji podiže taj element. I ako nema kiše ili navodnjavanja, strada plod, sprži se. Tu nije krivo Sunce", slikovita je te na ovu nadovezuje još jednu grešku: 

"Pojedini uzgajivači u želji da dobiju što više ploda, previše ispinciraju biljku, u tolikoj mjeri da ju potpuno ogole. A ona mora imati sjenu. Njezin plod mora imati zaštitu svog lista koji ju čuva od ožegotina", upozorava. 

Prerana presadnja

Još jedna značajna pogreška o kojoj ova stručnjakinja priča je prerana presadnja. "Svi izlete van da bi što ranije imali plodove. Žele zaraditi u toj prvoj berbi. A to je velika pogreška. Paprika voli toplinu, ona ne može bez nje. Najmanji pad temperatura ili još gore mraz u prvoj polovici svibnja uništit će sve što ste stvarali", upozorava dodavši da je dovoljna jedna hladna kiša ili pad temperature pred jutro, na samo dva sata.

"Zato treba pratiti prognozu i držati presadnice duže na zaštićenom, napraviti joj prostor kako se ne bi izdužila, jer tada će se izgubiti prva cvjetna grana, ili ćete ju imati, ali bez oplodnje", opisuje uz savjet da treba pratiti prognozu, ali i da je najsigurnije na otvoreno ju saditi u drugoj polovici petog mjeseca. 

"Sjetimo se samo prošloga svibnja. Bio je hladan, kišovit, oštar. To su oni ledeni dani u tom mjesecu. Ali 2019., pa i niz godina prije, bio je vruć, brutalno topao. Stoga je važno pratiti dugoročnu prognozu po kojoj se treba ravnati kada je o sadnji riječ, i to za točno svoju lokaciju", zaključuje. 

Dakle, uzgoju paprike treba pristupiti ozbiljno i s puno pažnje, a kako bi imali zdrav i kvalitetan plod na sve zahtjevnijem tržištu.

Traži toplinu i puno vode

Kada je riječ o uzgoju, kao što smo rekli, ovoj je biljnoj vrsti potrebna toplina, više nego rajčici. Minimalna temperatura za klijanje njezina sjemena je 10°C, a preporučena 20-22°C na kojoj isklija 90 posto sjemena u roku od 7 do 8 dana.  

Osim topline, velike zahtjeve ima i prema vodi, a što se osigurava navodnjavanjem. Kako naša sugovornica piše u svojoj knjizi "Opće i specijalno povrćarstvo", za neke bi sorte optimalna vlaga tla trebala biti 60 posto poljskog vodnog kapaciteta, a zbog slabe usisne moći korijena, traži češće navodnjavanje. Za vanjsku se proizvodnju smatra da je za osam dana tijekom vegetacije za dobru opskrbljenost tla vodom potrebno 25-28 l/m2.

Lišće biljku štiti od Sunca (Foto: Depositphotos/york010)

Upozorava na zalijevanje s rasprskivačima koji stvaraju umjetnu kišu, posebno ako se koristi bunarska voda čija je temperatura ispod 14°C. Takva za vrućih dana može oštetiti cvjetnu pelud, stvoriti ožegotine, opadanje cvijeta i zametnutih mladih plodova. Stoga se preporuča sustav navodnjavanja "kap po kap". 

Tlo i gnojidba

Govorimo li o tlu, najbolje rezultate daje na dubokim, rastresitim i bogatim humusnim tlima, a pH mu treba biti 6.0-6.8. Zato se prije sadnje preporuča napraviti analizu tla. 

Najbolje ju je saditi nakon kultura iz porodice mahunarki, a izbjegavati nakon rajčice i krumpira zbog mogućeg prijenosa bolesti. Nakon paprike se mogu uzgajati korjenaste kulture i kupusnjače. 

Mjesec dana prije presađivanja, tlo se kultivira usitnjavanjem i poravnavanjem, a neposredno prije sadnje stavlja se folija, agril, sustav navodnjavanja ili tehnologija koju ste već odabrali,

Gnojidba je jako važna jer ova povrtnica iz tla iznosi velike količine dušika, fosfora i kalija. U osnovnoj (jesenskoj) gnojidbi, gdje god je to moguće, preporučljivo je koristiti stajnjak (40-50 t/ha) ili NPK 6:18:36 (200-300 kg/ha) ili pak NPK 7:14:26. U pripremi tla za sadnju paprike, kao dopunska dodaje se NPK 15:15:15 ili NPK 20:10:10 (150-200 kg/ha). A za kraj još jednom - ne pretjerujte s gnojidbom, posebno ako niste napravili analizu tla. 


Povezana biljna vrsta

Paprika

Paprika

Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tokom cijele godine, u svježem stanju, i u prerađenom... Više [+]

Tagovi

Uzgoj paprike Paprika Presadnice Biostimulatori Kada saditi Svibanj Gnojidba Navodnjavanje Nada Parađiković Kako


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica Agrokluba. Hobi vrtlarica, zaljubljena u prirodu.


Partner