Proljetna sjetva zelene salate: Uzgoj puterice i kristalke

Salata (Lactuca sativa) je vrlo rasprostranjena vrsta lisnatog povrća. To je jednogodišnja biljka koja pripada porodici glavočika. Kod nas se sije na otvorenom i u zatvorenom prostoru, a postoje dva tipa salata: kristalke (imaju jače nazubljene listove) i maslenke ili puterice (nježnih listova i ravnih lisnih ivica).

Salata ima kratku vegetaciju pa ju je moguće sijati 2 do 3 puta za više berbi. Često se uzgaja i kao međuusjev, a iako može podnijeti duži uzgoj na istoj površini, ipak se preporučuje barem jedan predusjev iz druge porodice.

Kombinacije povrća koje bi trebali saditi u bašti

Uz zelenu salatu se preporučuje sijati krastavce, grah, grašak, kupus, praziluk, kelerabu, paradajz, rotkvice i crveni luk.

Proizvodnja salate na otvorenom

Pogodno vrijeme za uzgoj na otvorenom je proljeće i jesen, kada temperature nisu visoke. Osnovni preduslov za uzgoj salate na otvorenom je dobro i kvalitetno tlo, bogato humusom i ono koje dobro zadržava vlagu. Kvalitet tla je kod salate veoma važan s obzirom da salata ima plitak korijen.

Tlo treba biti obrađeno na dubini od 20 do 25 cm. Minimalne temperature za klijanje sjemena salate su od 3 do 5°C, a optimalne od 14 do 20°C pri kojima sjeme niče za 2 do 4 dana. Suho tlo i temperature iznad 20°C najčešće se negativno odražavaju na količinu i kvalitet prinosa.

Začinsko bilje i povrće - dobri susjedi u bašči

Za salatu koja će se uzgajati na stalnom mjestu na gredici potrebno je napraviti redove dubine 1 do 2 cm i posijati sjeme. Biljke se nakon nicanja prorjeđuju nekoliko puta, sve dok među njima ne bude razmak od 20 do 30 cm, a između redova 30 cm. Prorijeđene biljčice se mogu iskoristiti za sadnju na neku drugu gredicu ili se mladi listovi mogu konzumirati. Salatu je najbolje sijati u razmacima od nekoliko dana, kako ne bi sva količina prispjela u isto vrijeme. Kod uzgoja iz presadnica, biljke se brže i ravnomjernije razvijaju. Tokom uzgoja nasad je potrebno održavati vlažnim jer je salata veoma osjetljiva na nedostatak vode.

Proizvodnja salate u zatvorenim prostorima

Salata se lako i uspješno može uzgajati u staklenicima i plastenicima. Kao povrće s relativno kratkom vegetacijom vrlo često se uzgaja u više turnusa, što je važno za racionalizaciju prostora. U savremenoj stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji presadnice se uzgajaju u specijalno pripremljenim presovanim tresetnim kockama veličine 3 do 4 cm ili u kontejnerima od PVC-a ili stiropora.

Sjetva se obavlja piliranim sjemenom pomoću mašine koji uzima jednu po jednu sjemenku i postavlja svako sjeme u konusno udubljenje kockice. Zasijane kocke treba zaliti i pokriti plastičnom folijom dok sjeme ne počne nicati. Uz optimalne uslove presadnice su spremne za presađivanje za 20-ak dana. Bitno je održavati temperaturu do nicanja od 15 do 18°C i poslije nicanja 10 do 12°C te ralativnu vlagu zraka na 60 do 70%.  Biljke se presađuju na razmake od 15 do 20 cm.

Sorte i hibridi za proljetnu sjetvu

• Sorte maslenke ili puterice:  Majska kraljica, Augusta, Nansen, Limax, Naima, Santoro, Pontina, Sadnrine, Fatima, Tatiana, Appia
• Sorte kristalke: Ljubljanska ledenka, Noisette, Floreal, Vardac, Rossia, Vanity,

Bolesti i štetočine salate

Najčešće bolesti salate su bijela trulež korijena, plamenjača, siva plijesan, a od manje značajnih prstenasta pjegavost, pepelnica, hrđa i druge. Za suzbijanje bakterijskih bolesti se koriste fungicidi pri čemu treba obratiti pažnju na karencu.

Kiša izmamila puževe - kako ih suzbiti

Najčešće štetočine su korijenova vaš salate i salatni moljac, oni se rijetko suzbijaju insekticidima, a kod moljca se preporučuje primjena bioloških insekticida koji imaju spore i toksine bakterija Bacillus thuringiensis. Veliku štetu mogu stvarati i puževi.