Kiša izmamila puževe - kako ih suzbiti

Ova godina je iznimno teška za većinu baštovana, jer osim hladnog talasa u baštama se javlja veliki broj različitih štetočina. Niske temperature nisu prepreka za pojavu raznih vrsta puževa, a obilne kiše su stvorile idealne uslove za njihove aktivnosti.

Gladne štetočine

Puževima odgovara prohladno i kišovito vrijeme, a najaktivniji su noću ili u toku dana dok pada kiša. Na njihovom meniju su skoro sve vrste povrća, začinskog, ljekovitog i ukrasnog bilja. Kako su biljke mlade, šteta koju pričinjavaju može biti ogromna. Oni za ishranu koriste sve biljne dijelove koji su sočni, od listova, stabljika, do cvjetova i plodova. Za kratko vrijeme mogu u potpunosti da pojedu biljke koje su tek nikle. To je posebno slučaj sa tikvama, tikvicama, dinjama, lubenicama, krastavcima čiji su kotiledoni listovi prava poslastica za puževe.

U godinama kao što je ova u bašti možete imati pravu invaziju puževa, od jedva vidljivih, malih jedinki do odraslih. Zato je od izuzetne važnosti da svakoga dana obiđete baštu i pregledate svoje biljke. Da li na biljkama ima oštećenja koja su nastala kada su se puževi hranili? Da li je na listovima prisutan njihov izmet? Da li ima puževa? U kolikom broju su prisutni i u kakvom razvojnom stadiju? Koje vrste puževa su prisutne?

Najveću štetu biljkama pričinjava španjolski puž golać koji ima nezasitan apetit, razmnožava se u velikom broju i na našem području nema prirodnih neprijatelja. Njegova sluz je gorka i zbog toga mnoge životinje koje jedu puževe izbjegavaju ovu vrstu. Osim puževa golaća ove godine u većem broju su se pojavili i puževi sa kućicom.

Dati prednost ekološkim metodama suzbijanja

Bez obzira što su puževi izuzetno proždrljive štetočine ne možemo ih promatrati samo kao neprijatelje. Oni su i izuzetni sanitarni radnici u bašti. Oni čiste baštu od uginulih biljaka, zatim biljaka koje su oštetili drugi štetni organizmi ili su oboljele. Već spomenuti španski puž golać nema kod nas neprijatelje, ali drugi puževi jedu njegova jaja.

U suzbijanju puževa prednost treba dati ekološkim metodama kako bi izbjegli upotrebu otrovnih preparata čije ostatke usvajaju biljke koje uzgajamo i koristimo za ishranu.

Urednost bašte na prvom mjestu

Potrebno je uključiti različite tehnike suzbijanja puževa, od poboljšanja kvalitete i strukture tla, izbora biljaka do direktnih mjera suzbijanja. Bašta treba da je uredna i održavana. Ona nije mjesto za skladištenje otpadnog materijala, starih i odbačenih predmeta, mjesto za odlaganje drvenastih materijala. Sve će to poslužiti puževima kao mjesto gdje se sakrivaju i razmnožavaju. Kompostne hrpe takođe treba da su nešto udaljene od bašte, jer se često puževi mogu poslužiti ovim hrpama kao svojim skloništem.

Mehaničke barijere su odlične za bašte u koje puževi dolaze sa okolnih površina. Mogu biti u vidu plastičnih barijera sa savijenim rubom, kanala ispunjenih vodom ili bakarnih žica oko uzdignutih gredica.

Oštar pijesak, drobljene ljuske od jaja mogu biti odlične barijere, ali njihovu efikasnost umanjuje kiša. Takođe, postoje granule koje se kupuju u poljoprivrednim apotekama. Ove granule formiraju fizičku barijeru jer usvajaju sluz i vlagu iz puževog tijela, isušuju površinu puževog stopala i na taj način onemogućuju kretanje puževa.

Sredstvo protiv puževa - od puževa

Puževi se mogu i sakupljati nakon kiše kada ih jednostavno pokupimo rukama. Sakupljene puževe, posebno puževe golaće, možemo iskoristiti da napravimo sredstvo koje će tjerati druge puževe. Sakupljene puževe potopite u vodi, a kantu zatvorite poklopcem kako ne bi imali mogućnost da izađu. Nakon nekoliko dana, u zavisnosti od vremenskih prilika, puževi će uginuti, a tečnost zapjeniti. Ovu tečnost neprijatnog mirisa možete izliti duž mjesta odakle dolaze puževi, ukoliko puževi dolaze iz kanala, živice.

Ova tečnost sa mirisom uginulih puževa koji se raspadaju je veoma neprijatan za puževe, upozorava ih na opasnost i oni se ne kreću preko te barijere sve dok miris djeluje.

Daske i listovi kao zamke

Postoje i razni načini privlačenja puževa na jedno mjesto odakle ih je lakše pokupiti. Mnogo različitih stvari može poslužiti kao zamke za puževe. Daska koju ostavite položenu u baštu biće odlično skrovište za puževe koji će se sakupiti sa donje strane. Polovine kore narandže, svježe pokošena trava, listovi zelene salate, blitve koje odbacite tokom čišćenja  su odlična skloništa.

Palenta izuzetno privlači puževe, ali da je kiša ne bi nakvasila potrebno je palentu staviti u teglice ili posudice koje položimo na zemljište. Teglice treba postaviti da puževi mogu ući, ali da kiša ne može skvasiti palentu u unutrašnjosti teglice. Sve zamke je potrebno svakodnevno pregledati i sakupiti zatečene puževe.

Postoje i preparati na bazi parazitske nematode koji služi kao sredstvo biokontrole puževa. Za efikasnost ovog sredstva temperatura zemljišta ne bi trebala biti ispod 5°C, jer se preparat rastvara u vodi i zalijeva zemljište.

Puževi izbjegavaju neke biljne vrste, poput bijelog luka, lavande, kadulje, timijana, ružmarina, majčine dušice i to treba iskoristiti u zaštiti povrća od ovih štetočina. U suzbijanju puževa mogu se koristiti i rastvori bijelog luka, čili paprike, kafe ili gorčice.

Pesticid od čili paprike - kako ga pripremiti i koristiti