Pripremite se pravilno za zimsku proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru

Nakon što se završila vegetacijska sezona, poljoprivrednici nastavljaju sa proizvodnjom povrća u zaštićenom prostoru. Ovaj vid uzgoja omogućiti će dodatni prihod, ali i iskorištavanje zemljišta kroz plodored što je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera.

Kada se završi ljetni proizvodni period, prvo što slijedi je uklanjanje ostataka i čišćenje plastenika. Ovaj dio posla podrazumijeva čišćenje zaostalih biljnih dijelova i svih drugih neophodnih stvari za proizvodnju. Biljne ostatke najbolje je spaliti jer se na taj način uništavaju svi patogeni, a samim tim mogućnost pojave infekcije svedena je na minimum. 

Ukoliko se ovi ostaci odlažu na deponiji, obratiti pažnju da to bude manja površina kako bi došlo do izmrzavanja kompletne mase ili će u suprotnom biti visoka deponija, gdje određeni dio biljne mase neće izmrznuti, a samim tim potencijalno širenje patogena biće samo ubrzano, savjetuje Živko Šašić iz PSSRS. 

Predsjetvenu pripremu prilagoditi tipu objekta

Nakon što se završi sa ovim, slijedi dezinfekcija objekta i sve prateće opreme. Takođe, dezinfikuje se i zemljište, konstrukcija, najloni i sve ostalo. Za ovu namjenu upotrebljavaju se pesticidi, specijalno predviđeni za tako nešto. Alternativna rješenja su varikina, kreč ili modra galica. Navedenu operaciju obaviti temeljno kako bi se za iduću godinu smanjila mogućnost pojave infekcije. 

Očistite, dezinficirajte i pripremite plastenik za narednu sezonu

Priprema tla za uzgoj u zimskom periodu podrazumijeva osnovnu obradu, đubrenje i dodatne obrade po potrebi. To znači da je obavezno duboko oranje ili podrivanje, u zavisnosti od tipa i veličine objekta. Ukoliko je posljednjih nekoliko godina stalno rađeno oranje ili frezanje, preporuka stručnjaka je da se odradi podrivanje kako bi se tlu obezbjedila bolja prozračnost i dotok kisika. Takođe, ovom operacijom zemljišna vlaga spušta se u dublje slojeve a što će uzrokovati bujniji korjen usjeva. 

Nakon toga parcela se đubri mineralnim ili organskim đubrivima. Preporučene količine zavise od rezultata odrađene hemijske analize, kao i očekivane visine prinosa. Stajnjak, tačnije organsku materiju trebalo bi unositi svake godine. On bi trebalo da bude pregorjeli i da je minimum odležao tri do pet godina. Ovo vrijeme može se skratiti, ukoliko se odradi mješanje i prevrtanje đubriva u pravilnim vremenskim razmacima. Ako na gazdinstvu nema kvalitetnog pregorjelog stajnjaka, može poslužiti i peletirano stajsko đubrivo. 

Upotreba lutrasila skraćuje vrijeme proizvodnje

Kada je i ova operacija izvršena, može se odraditi frezanje. Cilj je dobiti mrvičastu strukturu zemljišta, čije su frakcije veličine od 0,5 do 5 milimetara.

Za vrijeme zime, u plastenicima najčešće se uzgajaju mladi luk, salata i špinat. Priprema tla i đubrenje je isto za svaku navedenu vrstu dok se sadnja/sjetva razlikuje za svaku od njih. 

U cilju skraćivanja vremena uzgoja, biljke se mogu pokriti lutrasilom. Prema preporukama stručnjaka, on se može postaviti na nosače kako bi se postigao razmak između usjeva i samog agrotekstila. Ovo je važno zato što se na taj način dobija i izvjesni zračni prostor koji se za kratko vrijeme može zagrijati i isto tako po potrebi rashladiti. 

Zašto je važno provjetravanje plastenika?

Najbolja zaštita je preventiva jer infekcija kreće dosta ranije nego što prvi simptomi postanu vidljivi. To se prije svega manifestuje u plasteničkoj proizvodnji jer temperatura u objektu može naglo da poraste, a sa njenim porastom i povećanom relativnom vlažnosti zraka, stavaraju se pogodni uslovi za razvoj patogena.

Zbog toga je pored svega navedenog provjetravanje objekta obavezno tokom čitavog perioda proizvodnje. Dužina prozračivanja zavisi od trenutne temperature zraka i najbolje je obaviti ga u jutarnjim satima.