Priprema plastenika za sljedeću proizvodnu sezonu

Sređivanje prostora oko plastenika prvi je korak koji povrtari moraju da načine pred novu proizvodnu sezonu. Pri tome je veoma važno da uklone sve kante i druge predmete oko njih, da pokose korov, pospu staze da se ne bi stvarale barice i blato na prilazu plasteniku. Treba da očiste, operu, dezinfikuju i premažu lanenim uljem sav alat koji koriste za rad, kako bi se sprečila korozija metalnih dijelova.

Šta uraditi na plasteniku u slučaju jakog vjetra

Spoljašnje folije plastenika prati deterdžentom

Nada Lazović Đoković, stručnjak za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savjetodavnoj i stručnoj službi, podsjeća povrtare da se tokom vegetacije na foliji plastenika nakuplja prašina u naborima folije, tačnije u njenim mjestima sastavljanja zaglavljuju se lišće, male grančice, a to može da ošteti foliju i posluži kao skrovište štetočinama, prvenstveno insektima. Zato po završetku čišćenja površine oko plastenika treba pristupiti pranju spoljašnje folije deterdžentom. Poslije ćišćenja spoljašnje strane treba očistiti i unutrašnjost.

"Ukoliko se plastenik ne koristi tokom najhladnijeg dijela godine, treba ga ostaviti čistim i urednim, te ukloniti biljne ostatke, konopce, kolčeve, cijevi za navodnjavanje ukoliko nisu fiksirane i alat. Ukoliko je riječ o plasteniku sa slabom armaturom, treba postaviti drvene T- nosače koji će ojačati konstrukciju i spriječiti deformaciju cijevi pod težinom snježne mase. Takođe, treba provjeriti rad mehanizama za podizanje i spuštanje otvora, kao i vrata plastenika," priča Lazović Đoković.

Ona savjetuje povrtarima da unutrašnjost plastenika obavezno operu eko deterdžentom i obave dezinfekciju. Pri dezinfekciji moraju prednost da daju eko proizvodima. Povrtarima su na tržištu dostupni preparati za dezinfekciju na bazi mikroorganizama koji inhibiraju rast patogena mikroflore. Neophodno je da tretiraju čitavu površinu plastenika, a postupak treba da ponove nakon desetak dana.

Postavljanje plastenika: Kako izabrati pravo mjesto

"Za tretiranje unutrašnjosti plastenika, naročito ako je konstrukcija od drveta i zidane osnove, može se koristiti i priručno sredstvo pripremljeno od gašenog kreča. Kod izrade tog sredstva koristi se tri do četiri kilograma hidriranog kreča u koji se dodaje 0,5 kg bakar sulfata. Sve se dobro izmješa i razblaži sa 10 litara vode. To ostaviti da stoji oko dva sata i tom smjesom se premazuju drveni okviri, zidana baza plastenika i sva druga mjesta koja mogu da posluže kao sklonište insektima i mjesto skupljanja patogenih mikroorganizama," navodi Lazović Đoković.

Sijati zelene siderate

Prema njenim riječima za uspješno gajenje povrća u plasteniku je veoma značajan kvalitet zemljišta. U malim plastenicima se svake tri do četiri godine može obaviti zamjena zemljišta u sloju od 20 do 25 centimetara. Drugi način je zamjena plitkog površinskog sloja od 10 do 15 centimetara. Ukoliko je uklonjen samo površinski plitki sloj tada se dodaje nova zemlja, organsko đubrivo, kompost, suvo lišće koje će obogatiti zemljište u plasteniku i poboljšati njegove karakteristike. Obradom zemljišta novi površinski sloj će se izmješati sa dubljim slojevima zemljišta. Taj postupak se obnavlja svake druge godine da bi imao efekat na stanje zemljišta u plasteniku.

"Da bi dobili što zdravije i kvalitetnije zemljište obogaćeno organskom materijom u plasteniku povrtari mogu posijati zelene siderate. To su biljke koje će razviti zelenu masu i nakon njihovog zaoravanja dobija se dodatno hranivo za zemljište. Osim toga, svaka siderativna biljna vrsta koju budu posijali ispoljit će određene efekte. Raž će potisnuti većinu korova i dobit će čistu površinu. Korijen raži za sobom ostavlja rastresito zemljište. Mahunarke će obogatiti zemljište azotom. Slačica će zemljište obogatiti azotom i fosforom. U zavisnosti od efekta koji žele da postignu mogu da odaberu određenu biljnu vrstu ili smjesu više vrsta za sjetvu siderata," kaže Lazović Đoković.