Kraj berbe nije kraj proizvodnje. Nekoliko bilješki nakon posljednje berbe može pomoći da se iste greške ne ponove i da se naredna sezona bolje isplanira.
Berba mahuna u mnogim je povrtnjacima pri kraju. Posljednje mahune se skidaju s biljaka, parcela se polako prazni, a pažnja proizvođača već se prebacuje na druge poslove. Ipak, upravo je ovo trenutak kada se vrijedi zadržati na parceli još malo.
Dok su ovogodišnji rezultati još svježi, lako je vidjeti gdje je proizvodnja dobro funkcionisala, a gdje su se problemi pojavili. Koliko je dugo trajala berba, kada je počeo pad prinosa, jesu li mahune prema kraju bile sitnije, je li bilo dovoljno cvjetova, kako je usjev reagovao na visoke temperature i je li navodnjavanje bilo dovoljno - sve su to podaci koji mogu biti korisniji od bilo kakve opće preporuke za narednu sezonu.
Jedna od najjednostavnijih stvari koju proizvođač može napraviti nakon završetka berbe jeste zapisati nekoliko osnovnih podataka o svakoj parceli.
Ne mora to biti nikakva složena evidencija. Dovoljno je zabilježiti datum sjetve, sortu, početak berbe, približan broj berbi, razdoblje u kojem je prinos bio najveći i trenutak kada je počeo značajnije padati. Uz to vrijedi zapisati i kada je usjev navodnjavan i jesu li se tokom vegetacije pojavili problemi s bolestima ili štetnicima. Ovakva evidencija posebno dobiva na vrijednosti kada se usporede dvije parcele. Ako su na istoj lokaciji, ali uz različit režim navodnjavanja ili različit rok sjetve dale različit rezultat, proizvođač već ima početnu informaciju za planiranje sljedeće proizvodnje.
Jedan od problema koji se tokom sezone često vidi tek kada se napravi završna analiza jeste veliki broj cvjetova uz relativno slab zametak mahuna. Visoke temperature i suh zrak mogu negativno uticati na cvatnju i oplodnju graha i mahuna. Upravo je cvatnja razdoblje u kojem biljka ima povećane potrebe za vodom, a nedostatak vode može se kasnije vidjeti kroz slabije formiranje mahuna. Zato nije dovoljno zapisati da je "bilo prevruće". Puno je korisnije pokušati povezati vremenske uslove s onim što se događalo na parceli.
Ako je nakon nekoliko izrazito toplih dana uslijedio nagli pad broja novih mahuna, to je podatak koji treba uzeti u obzir prilikom planiranja sljedeće sjetve. Možda je rok sjetve bio prekasno postavljen za određenu lokaciju, možda navodnjavanje nije moglo pratiti potrebe biljke ili je parcela jednostavno previše izložena ljetnim temperaturama.
Mahuna nema posebno dubok korijenov sistem, pa raspoloživost vode u površinskom sloju tla može značajno uticati na proizvodnju. Posebno su osjetljive faze cvatnje i formiranja mahuna. Zato nakon berbe vrijedi postaviti vrlo jednostavno pitanje: je li način navodnjavanja koji smo koristili ove godine bio dovoljan?
Ako su se između dva navodnjavanja biljke vidljivo opuštale, ako je tlo brzo gubilo vlagu ili je nakon nekoliko toplih dana dolazilo do pada kvalitete mahuna, problem možda nije bio samo u količini vode nego i u rasporedu navodnjavanja.
Na manjim proizvodnim površinama posebno se može usporediti dio parcele koji je redovno navodnjavan s dijelom koji je zbog tehničkih ili drugih razloga ostajao duže bez vode. Razlika u broju i kvaliteti mahuna često će dati bolji odgovor od bilo kojeg općeg pravila.
Kod navodnjavanja je pritom važno izbjegavati nepotrebno orošavanje biljaka, posebno ako su prisutni uvjeti pogodni za razvoj bolesti. Navodnjavanje uz tlo, primjerice sistemom "kap po kap", može biti praktičnije rješenje u proizvodnji gdje je takva oprema dostupna.
Proizvođači dobro znaju da se kvalitet i veličina mahuna mijenjaju tokom proizvodnog ciklusa, ali vrijedi pogledati kada je ta promjena počela. Ako su prve berbe bile dobre, a zatim je naglo došlo do pojave sitnijih, deformiranih ili slabije razvijenih mahuna, treba se vratiti na uslove koji su tada vladali na parceli. Nedostatak vode, visoke temperature, iscrpljenost biljke ili zdravstveni problemi mogu ostaviti vidljiv trag na završnom dijelu proizvodnje.
Od dvora do običnog naroda: Znate li za koga se kaže "sitna boranija"?
Upravo zato nije dobro sezonu ocijeniti samo prema najboljoj berbi. Za proizvođača koji mahunu prodaje na tržištu važna je ujednačenost kvalitete kroz cijelo razdoblje berbe, a ne samo nekoliko najboljih dana.
Nakon završetka berbe ne bi trebalo automatski prijeći na sljedeći posao i zaboraviti parcelu.
Prvo treba pogledati zdravstveno stanje biljnih ostataka. Ako su biljke bile zdrave, biljna masa može biti vrijedan izvor organske tvari. Međutim, zaražene ostatke ne treba ostavljati na parceli niti ih koristiti za kompostiranje bez odgovarajućeg postupanja. Kod graha se mogu pojaviti antraknoza, hrđa, različite bakterijske bolesti i druge bolesti koje mogu predstavljati problem i u narednoj proizvodnji.
Ako su se ove godine na mahunama ili listovima pojavile izražene pjege, venuće ili truleži, to je posebno važno zabilježiti prije nego što se parcela pripremi za naredni usjev.
Ako je mahuna ove godine dobro rodila, lako je doći u iskušenje da se na isto mjesto vrati i naredne godine. Međutim, upravo je kraj sezone pravo vrijeme za planiranje plodoreda.
Mahune, kao i druge mahunarke, ne bi trebalo uzgajati stalno na istoj površini. Preporuke za mahune navode višegodišnji plodored, dok stručne smjernice za povrćarsku proizvodnju upozoravaju da često ponavljanje iste kulture povećava rizik od nakupljanja uzročnika bolesti i štetnika te jednostranog iscrpljivanja tla.
Plodoredom spasite baštu: Šta kažu knjige, a šta je pokazala praksa?
Posebno je važno gledati šta je bilo na parceli prije mahune i šta će doći poslije nje. Dobar plodored ne počinje u proljeće kada se izvadi sijačica – on se planira upravo sada, nakon završetka ovogodišnje proizvodnje.
Još jedno pitanje koje proizvođač može postaviti prije nego što naruči sjeme za narednu sezonu jeste: je li ova sorta zaista opravdala svoje mjesto na parceli? Ako je sorta dobro podnijela ovogodišnje uvjete, dala ujednačene mahune i omogućila više kvalitetnih berbi, to je važan podatak. Ali ako je prinos bio dobar samo u početku, a kasnije je došlo do naglog pada kvalitete, možda vrijedi razmotriti drugu sortu ili drugačiji termin sjetve.
To ne znači da jednu sezonu treba uzeti kao konačni dokaz. Vrijeme, parcela i način proizvodnje svake godine mijenjaju rezultat. Ali upravo proizvođač koji vodi vlastitu evidenciju može kroz nekoliko sezona vidjeti koje kombinacije sorte, roka sjetve, parcele i navodnjavanja daju najstabilniji rezultat.
Kada se posljednje mahune skinu s biljaka, proizvodnja je završena samo naizgled. Za proizvođača zapravo počinje najkorisniji dio – analiza onoga što se dogodilo. Nije potrebno praviti složene izvještaje. Dovoljno je zapisati šta je bilo dobro, gdje je prinos prvi počeo padati, kako je usjev reagovao na sušu i visoke temperature, kada su se pojavile bolesti, koliko je navodnjavanje zaista pomoglo i kakva je bila kvaliteta posljednjih berbi.
Jer upravo se na kraju sezone najbolje vidi ono što tokom berbe često promakne. Dobra proizvodnja sljedeće godine ne počinje prvom sjetvom. Počinje bilješkama koje proizvođač napravi nakon posljednje berbe ove godine.
Tagovi
Autorica
Jesenja sadnja mladog luka u plasteniku: Postoje dva načina
Uđe li u plod, gotovo je: Buši paradajz iznutra i ostavlja izmet
Ne ostavljajte plastenik prazan: Idealan je period za sjetvu špinata
Britanski vrtlar uzgojio najveći bijeli luk na svijetu: Divovska glavica teška 1,75 kilograma
