• Bijeli luk
  • 28.10.2020. 07:30

Ozimi bijeli luk: Do kada i kako ga saditi - koja su pravila njegovog uzgoja

U kontinentalnim uslovima jesenji bijeli luk sadi se sve do sredine novembra. Na šta obratiti pažnju tokom uzgoja i kako poboljšati prinose saznali smo od prof.dr.sc. Nade Parađiković.

Foto: Nada Parađiković
  • 5.966
  • 698
  • 0

Blagotvorna svojstva bijelog luka svima su dobro poznata, a u skladu sa povećanom konzumacijom porastao je i globalni trend njegove proizvodnje. Kako se klimatske prilike mijenjaju tako se i zakonitosti sadnje trebaju prilagoditi temperaturama tla i zraka.

Vrijeme je važan faktor u ovoj proizvodnji jer utiče na prinos, a kod jesenje ona se u kontinentalnim uslovima treba obaviti od početka do kraja oktobra pa sve do sredine novembra.

Kako razlikovati jesenji od proljetnog?

Jesenji ili ozimi sadi se u jesen, prezimljuje i tek u sljedećoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu. "Oni imaju kraće razdoblje mirovanja pa se u ambijentalnim uslovima repromaterijal ne može čuvati do proljeća. Većina ovih ekotipova imaju šire listove, krupniju lukovicu sa manjim brojem krupnih češnjeva“, napominje prof.dr.sc. Nada Parađiković sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka.

Nasuprot tome, proljetni kultivari i ekotipovi sade se u proljeće. Imaju duže razdoblje mirovanja i mogu se dobro čuvati u uslovima ambijenta do proljeća. Pored toga, ovaj stručnjak dodaje da su oni osjetljiviji na niske temperature, a glavice su mu sitnije sa većim brojem češnjeva.

Veličina češnjeva zavisiće od vanjskih temperatura

Treba napomenuti da postoje i alternativni kultivari koji su po svojstvima bliži proljetnim ekotipovima, a otporniji su na niske temperature pa se mogu saditi i u jesen. "Oni tada imaju dužu vegetaciju, daju nešto krupniju lukovicu i veći prinos nego pri proljetnoj“, pojašnjava ova penzionisana profesorica.

Zbog visokih temperatura stvaraju se sitnije glavice

Ova povrtna vrsta vrlo dobro podnosi hladnoću. Niče na 3°C, a razvijena biljka je otporna na niske temperature, čak i do -30ºC. "Kada se zakasni sa sadnjom u proljeće, dolazi do produženja vegetacije i stvaranja sitnih glavica. Zbog toga češnjevi moraju biti izloženi niskim temperaturama tokom različitih vremenskih razdoblja da bi formirali lukovicu", napominje naša sagovornica.

Traži drenirana tla, uzgoj u plodoredu svake 3 do 4 godine dok su mu dobri predusjevi kupus, paradajz i paprika, piše profesorica u svojoj knjizi Opće i specijalno povrćarstvo.

Pravilan uzgoj bijelog luka na otvorenom

"Vrlo je zahtjevan prema hranivima pa se osim dodavanja stajskog gnoja srednje plodna tla đubre sa još oko 600 - 800 kg/ha NPK 7:14:21. U proljeće u fazi 3 lista vrši se prihrana sa 100 - 150 kg/ha KAN-a, a ako je proljeće suho mora se višekratno navodnjavati“, tvrdi Parađiković te napominje da je najbolje izvršiti đubrenje na temelju prethodno izvršene hemijske analize tla. Upozorava i da prihrana NPK formulacijom 15:15:15 na kiselim i slabo kiselim tlima nije najbolji izbor.  

Kako i zašto koristiti biostimulatore?

Biostimulatori su kompleksni preparati sa različitim fiziološki aktivnim materijama u svom sastavu, koje podstiču rast i razvoj biljaka ili im pomažu u odbrani od stresa uslijed nepovoljnih faktora sredine. Međutim, profesorica napominje da oni nisu zamjena za đubriva.

Mogu se primjenjivati zalijevanjem tla ili folijarno. "Oni koji sadrže huminske kiseline, aminokiseline, proteine, peptide, polisaharide i vitaminski kompleks, aktivno pomažu kod razvoja korijena presadnice te povećavaju njegovu otpornost pri uzgoju u zaslanjenom tlu ili onom tretiranom sa pesticidima te za vrijeme sušnog perioda“, tvrdi.

Bijeli luk je vrlo zahtjevan prema hranivima

Dalje govori da folijarni biostimulatori na bazi aminokiselina (prolin i triptofan) pomažu u brzom prevladavanju usporenog rasta mlade biljke ili presadnice koji je uzrokovan nepovoljnim uslovima okoline. Dodaje da se pregledom dostupnih rezultata istraživanja može reći da je ova grupa preparata novost u savremenom uzgoju bijelog luka i presadnica povrća.

"Kako je opasnost od propadanja biljke najveća kod pojave prvih pet listova kod ovog usjeva, navedeni preparati stimuliraju stvaranje novih izdanaka korijena i korijenovih dlačica i time pomažu bržem oporavku biljaka od stresa", napomenula je.

"Isto tako, ove grupe biostimulatora imaju tzv. produženo djelovanje te utiču na ranozrelost i povećan prinos, osiguravajući proizvođaču konkurentnost i mogućnost pravovremenog izlaska na tržište, pogotovo u skromnijim uslovima kao što je proizvodnja na otvorenom i negrijani plastenici“, zaključuje.

Ručna sadnja bolja od mašinske?

Bijeli luk se sadi ručno ili mašinski. Mehanizovano se obavlja sadilicama namijenjenim za ovo povrće ili adaptiranim za sadnju crvenog luka. Ovaj način ima svoje prednosti u smanjenju troškova proizvodnje iako je sadilica za češnjak poprilična finansijska stavka.

Kako pripremiti tlo za zimu i malčirati zavisno od vrste povrća?

"Danas se na tržištu mogu kupiti vrlo skupe i precizne sadilice. Mogući nedostaci kod adaptiranih mašina su nepravilan položaj češnjeva prilikom sadnje, koji zbog svog oblika zauzima nepovoljan položaj u tlu", napominje naša sagovornica. Dodaje da to može usporiti klijanje i početni porast što se kasnije odražava na formiranje sitnijih i neujednačenih lukovica, a za posljedicu ima smanjen prinos i do 30%.

Ručnom se postiže pravilno polaganje u tlo što će olakšati brže i pravilno nicanje biljaka.

Važno je izabrati kvalitetan sadni materijal

Bijeli luk se razmnožava vegetativno pomoću češnjeva, a danas se na tržištu mogu kupiti sorte, ekotipovi ili hibridi krupne lukovice. "Treba unaprijed znati kako ekotipovi mijenjaju svoju stabilnost u smislu broja češnjeva, veličine istih pa sve to utiče na krajnji prinos tokom više godina proizvodnje. Zato uvijek treba izbirati kvalitetan sadni materijal za sljedeću godinu”, ističe ona.

Važna je klasifikacija 

Ustaljeno je mišljenje da samo periferni daju najkrupnije lukovice, a odnosi se na njihov raspored na stabljici. Pri složenom grananju oni su spiralno raspoređeni te su unutarnji najsitniji. “Kod sorti gdje je njihov kružni raspored, svi su približno iste krupnoće i imaju istu vrijednost kao sadni materijal. Nakon raščešnjavanja najsitniji se odbacuju”, objašnjava Parađiković.

Paziti na klasifikaciju

Razmak sadnje uslovljen je sortom, krupnoćom i načinom. Njime je potrebno osigurati optimalan vegetacijski prostor za razvoj biljke i sa stajališta sjemenarske proizvodnje potrebno je proizvesti lukovice krupnoće karakteristične za sortu.

Što i kako sijati i saditi u jesen?

Proizvođači prave grešku kada ga ne sade prema klasifikaciji češnjeva."Uzima se sve od reda, veliki pa mali pa veliki. To treba izbjeći jer u toku porasta, biljka od biljke će se jako razlikovati što će uticati na konačni prinos i kvalitet“, upozorava.

"Kod jesenje sadnje krupnijih češnjeva, međuredni razmak je 40 - 50 cm, a razmak u redu 6 - 10 cm", pojašnjava te dodaje da je dubina 4 do 5 cm, a u hladnijim područjima i do 6 cm, što naravno zavisi od tipa tla i krupnoće.

"Količina sadnog materijala zavisi od planiranog broja biljaka i krupnoće, a za jesenji uzgoj potrebno je 8 do 12 kg/100 m2“, otkriva. 


Tagovi

Češnjak Bijeli luk Jesenji bijeli luk Ozimi bijeli luk Sadnja Nada Parađiković


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.