• Priprema tla
  • 19.10.2020. 18:00

Kako pripremiti tlo za zimu i malčirati zavisno od vrste povrća?

U zadnje se vrijeme struka često protivi oranju svake godine, a kada je ono neophodno i postoje li alternative doznali smo od stručnjakinje za povrćarstvo, prof.dr.sc. Nade Parađiković.

Foto: Nada Parađiković 
  • 2.501
  • 432
  • 0

Uobičajeni način pripreme tla za zimu je da se ono na jesen preštije ili preore. Međutim, struka se u zadnje vrijeme protivi takvom principu jer ovakva obrada narušava korisne organizme u tlu, ali i gornji, najplodniji dio tla čime se smanjuje njegova plodnost.

Šta nam je onda činiti?

Dubina oranja zavisi od korisnih organizama

Na to pitanje nema jednostavnog odgovora, naglasila nam je stručnjak za povrćarstvo prof.dr.sc. Nada Parađiković sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Oranje je i dalje najčešći način obrade tla jer se u kratkom vremenu mogu obraditi velike površine, visok je stupanj prozračivanja, a i moguće su njegove kombinacije, na primjer s unošenjem đubriva.

Orati treba početkom rane jeseni, ali to zavisi od optimalne vlage zemljišta. Prije njega površine treba očistiti od grubih biljnih ostataka. Takođe, važno je provjeriti jesu li u zemlji prisutne gujavice i drugi korisni organizmi.

Broj glista pokazuje koliko je tlo zdravo - privucite ih

"To se radi tako da se napravi presjek zemlje, odnosno da se iskopa rupa dubine do 35 cm i pregleda prisutnost navedenih organizama", pojašnjava prof. Parađiković te dodaje da što je površinski sloj bogatiji njima, poruka je vrtlaru da dubina oranja treba biti plića.

Oranje zavisi i od optimalne vlage zemljišta

Prema literaturi, u plodnom baštenskom tlu bi trebalo živjeti oko 200 do 300 kišnih glisti po m2, a one prerade do 1.5 kg zemlje u humus.

Štijati tlo ili ne?

Štijanje zavisi od tipa zemljišta pa bi tako zbijeno i teško, trebalo prevrtati svake jeseni. To su ona glinena, a njih struka preporučuje u ranu jesen prekopati, štijati motikom ili koristiti vile kopačice. Na humusnim i onim rahlim, priprema se obavlja trozubim ručnim kultivatorom kojim se tlo prorahli, a krupne grude se usitne grabljama i poravnaju.

Što i kako sijati i saditi u jesen?

"Pri tome se u njega može ukopati kompost, organsko đubrivo, masa za zelenišno đubrenje koja se pomiješa sa njim i popravlja njegova hemijska te fizička svojstva u oraničnom sloju", savjetuje naša sagovornica.

Kada i kako malčirati vrtno tlo?

Malčiranje tla poboljšava i čuva njegovu strukturu, a ujedno se njime hrane korisne jedinke poput glista koje tu masu prerađuju u najbolje baštensko đubrivo. Stoga je ono dobra alternativa ranije spomenutim metodama.

"Jesenje malčiranje je važno jer usporava hlađenje zemljišta i tako produžava period aktivnosti mikroorganizama u njemu", ističe profesorica.

Pojašnjava da je za malč idealna mješavina pokošene trave, nasjeckanih zelenih otpadaka i lišća bjelogorice (sve osim lišća oraha, hrasta, bukve, jasena, javora, graba, lipe, bijele topole, vrbe, jablana, jarebike, obične lijeske, platana i dr.) te slame.

Malč od usitnjene kore uglavnom se koristi na gredicama u parkovima, ali ga sada sve više koriste i vrtlari amateri na svojim okućnicama. "Usitnjena kora sprječava rast korova, štiti tlo od isušivanja i erozije te ujednačava temperaturne razlike. Međutim, ne podnose sve biljke malč od kore zato što sadrži tanine“, otkriva naša sagovornica.

Naime, on je u posljednje vrijeme pod lupom javnosti zbog otkrivenih povišenih vrijednosti teškog metala kadmija. "Sloj mu treba biti tanak, a prilikom kupovine treba obratiti pažnju na izvor kore i robu koja ispunjava zakonske i druge relevantne kriterije", napominje.

Odabir malča zavisi od vrste povrća

Savjetuje i koji su sve mogući izbori organskog malča zavisno od vrste povrća. Tako tvrdi da je za kupusnjače dobro dodati organsko đubrivo, kompost i slamu. Lukove treba malčirati slamom, sijenom i piljevinom. Plodovito povrće slamom i pokošenom travom. Tikvenjače slamom, a lisnato povrće piljevinom. Dok će mahunarke dobro rasti pod pokošenom travom, sijenom i strugotinama drveta.

Koprivino đubrivo odlično djeluje na biljke, a od nje se pravi i insekticid

"Kod malčiranja korjenastog povrća treba biti oprezan jer je ono podložno truleži uslijed vlage koju može stvoriti", pojašnjava ovaj stručnjak te dodaje da je njega dobro malčirati pijeskom, strugotinama, sitnom slamom, ali i sušenom usitnjenom koprivom.

Osim toga, u jesen se preporučuje zajedno sa malčem dodati peletirano organsko đubrivo, zgorjeli stajnjak ili kvalitetan kompost.


Tagovi

Priprema tla Vrtno tlo Nada Parađiković Oranje Štijanje Malčiranje Povrće


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.