U toku je berba kornišona, a brojni proizvođači zadovoljno trljaju rukama. Tako je i s mještanima Svojata u Živinicama.
U toku je berba kornišona, a brojni proizvođači zadovoljno trljaju rukama. Naime, nakon višegodišnjih problema u ovom sektoru, kao što je mala otkupna cijena, problem s otkupom, nedostatak radne snage, brojni su se podigli na noge i ove godine obaraju rekorde. Tako je i s mještanima Svojata u Živinicama.
"Mi beremo svaki dan. Ujutru. U početku su manje berbe. Kasnije kada bude više, angažujem još jednog radnika. Radimo samo ja i dijete. Muž pomogne kad može jer je inače na poslu", rekla je Elvira Konjević koja već 13 godina uzgaja ovo povrće. Ističe kako jednog dunuma dobije najmanje sedam tona roda.
Tu su i Selimovići koji krastavce uzgajaju na dunum i po zemljišta. Nakon branja, ide klasiranje.
"Prva klasa izgleda od 3-6 cm, ovi mali. Druga je od 6-9cm , a treća od 9-12 cm. U tegle kada se kisele da budu jednaki. Ne miješaju se. Ovi mali su skuplji jer treba dosta više vremena i krastavca za jedan kilogram", kazala je Cura Selimović za N1 koja je dodala kako je za gomilu od nekoliko stotina kilograma potrebno oko tri sata razabiranja.
U blizini kuće proizvođačice Ermine je udruženje otkupljuje koje i njene i druge krastavce. Udruženje ima 50 članova proizvođača koji uzgajaju kornišon Kibriju.
"Prva klasa je 1,50 KM, druga 0,75 KM, a treća 0,15 KM. Cijena je solidna u odnosu na protekle godine. Moramo biti zadovoljni i raditi uzgoj, posvetiti se maksimalno da bi uspjeli u proizvodnji kornišona. Kod naših proizvođača trenutno je stanje zadovoljavajuće", istakao je Jasmin Selimović, UG Kornišon Svojat, Živinice.
Zagarantovan otkup i redovna isplata posticaj je proizvođačima da zasiju ovu povrće. Dodatni prihod dobro je došao u svakom domaćinstvu.
"Lijep je prihod. Muž mi radi i ovo nam je neka vrsta zanimacije. Dodatni prihod si stvaramo. Nemamo puno, hiljadu struka. Lijepo se nabere. Nije teško. Pored ostalih poljoprivrednih djelatnosti, bavimo se i ovime i stignemo sve", kazala je Ermina.
Kornišone iz Svojata otkupljuje Zemljoradnička zadruga Gračanka iz koje svaki dan oko 20 tona krastavca ode na tržište Evropske unije, pa je ove godine oko 100 tona kornišona dogovoreno za otkup.
Tagovi
Autorica