Štete na paradajzu pričinjava larva – gusjenica koja se hrani lišćem i stabljikom, pri čemu prave mine nepravilnog oblika, vidljive sa obje strane lista. Larve oštećuju i plodove, gdje prave jamice, udubljenja i galerije, kako na zrelim tako i na zelenim.
Moljac paradajza (Tuta absoluta) je porijeklom iz Južne Amerike. U Evropi je prvi put evidentiran 2006. godine u Španiji, odakle se širio u zemlje Mediterana, a potom po Evropi. Od 2009. godine nađen je u Sloveniji i Hrvatskoj, a samo godinu dana kasnije u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Izuzetno je opasna, karantinska i ekonomski značajna štetočina u usjevu paradajza, gdje za kratko vrijeme može pričiniti i 100 % štetu na gajenim kulturama. Širi se transportom plodova i rasada paradajza i plavog patlidžana, ali i prelijetanjem na manja rastojanja (od 10 km). Osim na paradajzu, pričinjava štete i na ostalim biljkama iz porodice Solanaceae.
Leptiri su srebrnosive boje sa crnim pjegama na prednjim krilima, dužine 10 mm i raspona krila 18 – 20 mm. Jaja su cilindričnog oblika, kremasto bijele boje, veličine 0,35 mm, položena na naličje lista ali i na plodove. Larve su zelenkaste boje, kao i lutke koje postepeno prelaze u smeđu boju.
Moljac paradajza u zaštićenom prostoru ima 10 – 12 generacija godišnje. Može da prezimi u stadijumu lutke, imaga ili jaja. Razvoj jedne generacije traje oko 30 dana.
Štete na paradajzu pričinjava larva – gusjenica koja se hrani lišćem i stabljikom, pri čemu prave mine nepravilnog oblika, vidljive sa obje strane lista. Larve oštećuju i plodove, gdje prave jamice, udubljenja i galerije, kako na zrelim tako i na zelenim.
Na tako oštećenim plodovima dolazi do pojave sekundarnih parazita koji utiču na potpuno propadanje plodova koji nemaju nikakvu upotrebnu vrijednost.
Primjena preventivnih mjera u suzbijanju moljca paradajza je obavezna, jer štetočina ima veliki broj biljaka domaćina, i pričinjava velike štete. Jedna od preventivnih mjera je postavljanje zaštitinih insekatskih mreža na vrata i otvore, kao i feromonskih i lovnih klopki u cilju praćenja leta insekata.
Od agrotehničkih mjera borbe potrebno je izvršiti kvalitetnu obradu zemljišta, te ostatke napadnutih biljaka i biljnih ostataka nakon berbe iznijeti i uništiti.
Moljac paradajza se teško suzbija jer brzo razvija rezistenciju na insekticide zbog velikog broja generacija i velike brojnosti, kao i zbog skrivenog načina života koji čini insekte nedostupnim djelovanju insekticida.
Ukoliko se moraju koristiti hemijski preparati preporuka je da se prskanje obavi u ranim jutarnjim ili večernjim satima, ili kada je oblačan dan, da bi se produžilo vrijeme kontaktnog djelovanja i prodiranje u list.
Za punu efikasnost potrebno je kvalitetno oprskati list i koristiti silikonske okvašivače, kako bi se povećala njihova efikasnost.
Za suzbijanje moljca paradajza hemijski preparati moraju imati vrlo visoku efikasnost, translaminarno ili sistemično djelovanje, ovicidno ili ovilarvicidno djelovanje, jer je manji rizik za pojavu rezistentnosti.
Insekticidi moraju imati kratku karencu (3-7 dana), sa malim ostacima na plodovima, i ne treba koristiti insekticide istog načina djelovanja u dvije uzastopne generacije (25-30 dana).
Od hemijskih preparata preporučuje se primjena preparata na bazi aktivne materije abamektin (Vertimec, Armada, Abastate + Match), čime se djeluje na jaja, koja su skoro položena ili će tek biti. Preparat Affirm sa karencom kod paradajza od 3 dana, uz dodatak okvašivača, takođe, daje dobre rezultate u suzbijanju moljca paradajza. Insekticidi na bazi aktivne materije hloranraniliprola (Coragen) i abamektina (Vertimec), u kombinaciji, pokazuju visoku efikasnost u suzbijanju ovog štetnog insekta.
Autorica: Milica Perućica, Savjetodavna Srpske
Izvori
Tagovi