Mladi krompir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

"Voda je srce moje farme", kaže Roger Lindroos (58), pokazujući na svoja jezero i polja u mjestu Parainen, u jugozapadnom dijelu Finske. On je u poljoprivredi od 1987. godine, a vizionarski potez povukao je 1990. kada je posadio prvi nasad mladog krompira. Danas, sa suprugom koja vodi administraciju i tri kćeri, vodi agrobiznis koji se proteže na više od 500 hektara - 100 ha vlastite zemlje, 40 ha oranica + 60 ha šume, te dodatnih 400 ha koje renta od susjednih farmi.

Za Rogera nema dileme o važnosti onoga što radi: "Imamo drugi najbolji posao na svijetu – prvi su doktori, a onda mi poljoprivrednici", kazuje

Od njive do glavnog grada u 24 sata

Iako njegova farma Nulto proizvodi žitarice, uljarice i grahorice, oni se bave i uzgojem malina te riječnih rakova u vlastitom jezeru, no mladi krompir je jezgra njihova poslovanja.

Posjetili smo ih baš tokom vađenja.

Uzgajaju ga na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. U jeku sezone, ovi gomolji rastu nevjerovatnom brzinom od 10% na dan, priča Roger, a ovogodišnja cijena od 2 eura po kilogramu garantuje dobru sezonu. Na farmi uzgajaju sorte Timo, Siikli, Jussi i Annabelle.

Logistika je optimizirana da kupcima osiguraju najveću kvalitetu. "Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju na pripremi za dućane", kazuje.

Evo kako izvaditi mladi krompir za ručak, a ne ubiti cijelu biljku

Većina uroda ide veletrgovcima koji krompir distribuiraju širom Finske, dok se dio najsvježijeg uroda prodaje lokalno, na samoposlužnom punktu u samom Parainenu.

Ledeni oklop spašava urod

Uzgoj počinje u martu, a najveći izazov predstavlja vrijeme. Roger se svake godine suočava s istom dvojbom: kada krenuti sa sadnjom, do kada čekati zatopljenje? Krompir se stoga pokriva posebnim folijama, no tu leži novi rizik – ispod njih temperatura može i prebrzo porasti. Ipak, najveći neprijatelj su noćni mrazevi koji prijete čak i u junu. Roger koristi kontinuirano navodnjavanje površine tokom ledenih noći kao tehniku odbrane.

Kada se voda na tkanini smrzne, oslobađa se latentna toplina koja štiti nježne mladice ispod nje. Ujutro prekrivač može biti pod debelim slojem leda, ali krompir ostaje netaknut.

Radnici kao članovi porodice

"Najvažnije je imati dobre ljude, uz mašine dakako", ističe Roger. Uz porodicu, ključni dio tima čine radnice iz istočne Evrope – dvije Ukrajinke koje su tu cijele godine i jedna Bjeloruskinja s tromjesečnom dozvolom boravka.

Njihovi radnici za tri mjeseca zarade 7.000 eura neto, a osigurani su im smještaj i hrana. "Tretiramo ih kao da su članovi porodice i oni to cijene. Jedino im nisam dao svoju kreditnu karticu za šoping", šali se Roger.

Nakon što u septembru završi sezona berbi i žetvi, posao ne prestaje. Ekipa tada prelazi na čišćenje kanalske mreže, pripremu drva za zimu, remont mašina i druge poslove.

Porodična su firma, ali organizani kao kompanija. Posla ne nedostaje.

Problem s rentom i održivosti

Iako je zadovoljan s rezultatima, Roger upozorava na dugoročnu neodrživost ovdešnjeg tržišta najma. Zemlju zakupljuje po cijeni od 300 eura za hektar, dodajući da poljoprivrednici danas ne mogu plaćati više jer su opće cijene proizvoda niske. Međutim, to stvara novi problem: “Rentijeri s tim novcem neće moći održavati imanja, stare drvene kuće i ceste. To dugoročno nije održivo.”

Mladi krompir kao delicija

Mladi krompir ima važan status u Finskoj kuhinji. Vrhunac sezone je krajem juna kada uživaju u krompirima kuhanim u ljusci, posluženim s maslacem i haringom.

Brojevi

~ 800 hektara pod mladim krompirom

~ 10 miliona kilograma je godišnji urod mladog krompira

Pogled u budućnost

Misli Roger da će voda zbog klimatskih promjena postati problem svuda u svijetu, no ima optimističnan scenarij za svoju zemlju: "Zagrijavanjem planete, možda će upravo Finska postati nova žitnica Evrope."