• Krompir
  • 03.11.2021. 14:10

Krompira nema dovoljno ni za BiH tržište, do kraja godine nestašica?

Ako je smanjena i domaća prodaja, onda je to izuzetno loše i nije ogledalo proizvodnje i količina, već potencijalno problema povećanih troškova.

Foto: Depositphotos/Sodel_Vladyslav
  • 794
  • 324
  • 0

Tokom prvih devet mjeseci u 2021. godini, naša zemlja izvezla je više od tri hiljade tona krompira, čija je ukupna vrijednost iznosila 1.864.389 KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO). 

Kako su naveli iz ove ustanove, pomenuto povrće najviše se izvozilo u Hrvatsku (1.766.916 kilograma, realizovane vrijednosti od 1.265.493 KM). Zatim slijedi plasman u Norvešku (342.500 kg krompira, vrijednosti 348.079 KM) i na trećem mjestu je Crna Gora (312.640 kilograma, u iznosu od 118.198 KM).

Prema podacima UIO BiH, pored pomenutih zemalja krompir se izvozio još u Rumuniju, Ukrajinu, Poljsku, Sjevernu Makedoniju, Litvaniju, Srbiju, Albaniju i na Kosovo. 

Nema dovoljno ni za domaće tržište

Kada se uporede podaci sa onim prošlogodišnjim, evidentno je da je došlo do smanjenja izvoza

"U prvih devet mjeseci 2020. izvezeno je 3.201.551 kilograma krompira, ukupne vrijednosti 1.987.968 KM dok je u istom periodu 2019. godine realizovano 3.269.540 kg, u iznosu od 2.584.478 KM", navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U Udruženju povrtara RS smatraju da krompira nema dovoljno ni za domaće tržište tako da je izvjesno da će do kraja godine doći do nestašice. 

"Procjena našeg udruženja jeste da je 5.000 tona ovog povrća samo prošle godine ostalo neprodato. Jedan od razloga je i taj da su ga mnogi proizvođači prestali saditi jer im se prosto to ne isplati", naveo je za Nezavisne Branko Mastalo, predsjednik Udruženja, dodajući da je na urod uticao i sušni period zato što navedena povrtnica ima velike zahtjeve za vodom. 

Kako kaže Mastalo, pouzdano se može tvrditi da krompira ima manje za 50 odsto u odnosu na prošlu sezonu. Posljedica toga je veća tražnja, što je dovelo do poskupljenja te namirnice na domaćem tržištu. 

Jesmo li stvarno zavisni od uvoza?

Ekonomski analitičari ocjenjuju da je i ova situacija odraz zavisnosti Bosne i Hercegovine od uvoza, bilo da su u pitanju finalni proizvodi, energenti ili neki drugi repromaterijal, poput đubriva, sjemena, a što automatski poskupljuje i cijenu gotovog proizvoda, u ovom slučaju krompira. Pored toga, vremenske prilike su ove godine bile nepovoljne pa je i proizvodnja bila redukovana. 

"Što se tiče smanjenog izvoza, sa jedne strane čini se da je to loše, a ukoliko je izvoz smanjen, a domaća prodaja povećana, to nije loše za BiH privredu", komentariše analitičar, Igor Gavran. 

Prema njegovom mišljenju, ako je smanjena i domaća prodaja, onda je to izuzetno loše i nije ogledalo proizvodnje i količina, već potencijalno problema povećanih troškova, što odmah utiče na smanjenu konkurentnost u izvozu, zaključuje ovaj ekonomski stručnjak. 

Prijeti li nam uskoro nestašica krompira?

Podsjetimo, lošije cijene i problemi sa prodajom u 2020., uticali su da se veliki broj proizvođača odluči za uzgoj industrijskog krompira, zbog sigurnog plasmana i organizovane proizvodnje. 

Uz skorašnji porast cijena hljeba i brašna, poskupljenje krompira samo je još jedno u nizu. Izvjesno je da se na tome neće završiti i da nas, barem kada je riječ o visini cijena, očekuje vrlo nezahvalna jesen.


Tagovi

Proizvodnja krompira Izvoz krompira Uvoz Smanjen izvoz Povećani troškovi Poskupljenja Đubrivo Sjeme Repromaterijal


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.