Propusti koji se naprave u ovom periodu, nije moguće kasnije ispraviti, jer samo dobar rasad omogućava sigurnu proizvodnju i zadovoljavajuće prinose
Proizvodnja rasada povrtlarskih biljaka jedan je od najvažnijih segmenata u proizvodnji povrća, jer od njega zavisi uspjeh cjelokupne proizvodnje. Savremena tehnologija zahtjeva upotrebu sadnog materijala, koji je po biološkim osobinama, fiziološkom stanju i fitosanitarnoj ispravnosti vrhunskog kvaliteta.
Rasad je mlada biljka s 4-10 stalnih listova i predstavlja osnovu proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru, a za toploljubive biljke i na njivi i bašti, navodi Milica Veletić, viši stručni saradnik za povrtarstvo Resora za pružanje stručnih usluga u Ministarstvu poljoprivrede RS.
"Propusti koji se naprave u ovom periodu, nije moguće kasnije ispraviti, jer samo dobar rasad omogućava sigurnu proizvodnju i zadovoljavajuće prinose, po kvalitetu i kvantitetu", pojašnjava.
Podsjeća i da se proizvodnja rasada za većinu povrtlarskih biljaka za ranu proizvodnju odvija u zaštićenom prostoru s grijanjem, a objekti bez dopunskog zagrijavanja koriste se za proizvodnju srednjeranog ili kasnog rasada. Osnovni faktori uspješne proizvodnje sadnog materijala povrća su: temperatura i relativna vlažnost vazduha, svjetlost, temperatura i sastav podloge u kojoj se proizvodi sadni materijal, voda, vegetacioni prostor i dr.
"Rasad se može proizvoditi kao rasad 'golih žilai i rasad iz saksije i kontejnera. Proizveden direktno u supstratu objekta, pred rasađivanje se čupa i odlikuje se slabijim kvalitetom. Onaj sa zaštićenim korijenovim sistemom je daleko kvalitetniji i omogućava biljkama nakon rasađivanja, da bez velikih stresova nastave dalje vegetaciju", ističe Veletić i dodaje kako je sjeme prvi i osnovni faktor u proizvodnji rasada, koji nosi genetski potencijal i osnova je dobrog roda.
Sjeme treba da bude zdravo, dezinfikovano, te da posjeduje sve propisane fizičke, hemijske i biološke parametre kvaliteta. Supstrat je sljedeći važan faktor, koji mora da pruži optimalne uslove za razvoj sjemena, da ima dobra fizička i hemijska svojstva, kao i dobro izbalansiran odnos makro i mikro elemenata. "Kao takav omogućit će brzo i lako klijanje, nicanje, rast i razvit će gajene biljke. Na tržištu se mogu pronaći gotovi supstrati, koji u sebi sadrže sve elemente neophodne za uspješnu proizvodnju rasada", preporučuje savjetodavac.
Temperatura i relativna vlažnost vazduha su jedni od osnovnih faktora uspješne proizvodnje sadnog materijala povrća. Za vrijeme klijanja i nicanja temperatura većine povrtlarskih biljaka treba biti oko 30°C, dok se u kasnijem periodu ta vrijednost snižava 10-ak stepeni, kako ne bi došlo do izduživanja rasada.
"Nakon toga treba održavati na 20-ak stepeni do faze kaljenja rasada, 7-14 dana prije rasađivanja, kada je niža. Jako je bitno da ne dolazi do velikih kolebanja, kako bi se izbjegli stresovi, a optimum za većinu povrtlarskih biljaka je u granicama 20-27°C", kaže ovaj stručnjak za povrtlastvo uz napomenu da u toku noći tempratura treba da bude nešto niža, ali ne ispod 15°C, a desetak dana prije rasađivanja oko 10°C.
U periodu prije rasađivanja vrši se kaljenje rasada i njegova priprema za privikavanje na nešto drugačije uslove sredine nakon rasađivanja na stalno mjesto. Povećana vlažnost zraka, visoka temperatura i smanjena osvijetljenost biljaka utiče na formiranje nježnih i izduženih biljaka, koje su podložne napadu bolesti.
Zbog toga je, zaštićeni prostor s proizvodnjom rasada neophodno svakodnevno provjetravati. Kada su hladni i vjetroviti dani provjetravanje se obavlja kratkotrajno, u najtoplijem dijelu dana, a tokom toplijih, proljetnih dana, provjetrava se duže.
"Za proizvodnju rasada neophodno je dovoljno svjetlosti. Dužina dnevnog osvjetljenja trebalo bi da traje 14 - 16 sati, zbog čega se vrši dopunsko osvjetljenje, jer se time postiže ranije sazrijevanje plodova i veći prinos", kaže Veletić, pojasnivđi da se u te svrhe koriste se obične, halogene ili natrijumove sijalice.
Biljke rasada gajene pri lošijem osvjetljenju su blijede, izdužene, krte, slabo olistale i ne mogu biti osnova dobre proizvodnje. Za normalan razvoj potrebno je i dovoljno vode, ne smiju trpiti nedostatak, ali i višak može biti štetan. Poželjno je da temperatura vode za zalivanje bude oko 18 - 20°C, da je hemijski i biološki čista.
"Važno je redovno zalivanje, ne često, bolje rjeđe s većom količinom, kako bi se korijen biljaka dobro razvijao. Norma navodnjavanja je 5-10 l/m². Tokom hladnog perioda navodnjavanje se vrši svaki 5-7 dana, a kada otopli svakih 2-3 dana. Tamnozelen list rasada ukazuje na nedostatak vode, a svijetlozelen na suvišak vode", ističe savjetodavac.
Prilikom rasađivanja važno je da biljke budu u određenoj fenološkoj fazi porasta, da imaju dobro razvijen korijen, čvrsto i kratko stabalce i 4-10 intenzivno zelenih i dobro razvijenih listova. Suviše mlad rasad brzo se ukorjenjuje, ali sporije raste, dok suviše star rasad sporije obnavlja korijenov sistem i zbog toga se izvjestan broj listova suši. Zbog mogućnosti gubitaka, prilikom gajenja nepikiranog rasada uvijek se planira 20-25 %, a pikiranog 10-15 % biljaka više nego što je potrebno za jedinicu površine.
Tagovi
Autorica