U uzgoju paradajza važno im je osigurati dosta sunca, dobro i pravilno ih zalijevati i to jednom do dva puta sedmično dobro natopiti tlo. Na šta još treba obratiti pažnju, čitajte u nastavku.
U današnje vrijeme paradajz možemo naći na policama trgovina tokom cijele godine, ali ipak su nam najdraži sočni domaći, jer su dozrele na suncu. Koliko treba truda, vremena i strpljena do lijepih i ukusnih plodova, najbolje znaju povrtari i baštovani koji se tokom uzgoja često suočavaju sa problemima koji mogu dovesti do slabih i loših prinosa.
Loši uvjeti za uzgoj su čest problem. Kod sadnje ne treba zaboraviti da je paradajz toploljubiva kultura i da nedostatak sunčeve svjetlosti i(li) sjenovit položaj dovode do manjeg broja plodova. Ova biljka zahtijeva najmanje 6 sati izravne sunčeve svjetlosti i dobru cirkulaciju zraka. Pregusto posađene biljake dovode do slabije prozračnosti što omogućuje razvoj bolesti, a osim toga, u takvim se uvjetima natječu za hranjive tvari i vodu.
Kod sadnje presadnica uvijek vodite računa da ih sadite bez cvjetnih pupova ili cvjetova, a kako piše balconygardenweb, ako ih ima, uklonite ih jer će to pomoći ojačati korijen biljke.
Ponekad se zna dogoditi i da biljci opadaju cvjetovi, a neki od razloga su nedostatak svjetlosti, niske i visoke temperature, nepotpuna oplodnja, suh zrak, a važno je i pravilno đubrenje.
Naime, prekomjerno đubrenje, posebice s previše azota, je jedna od glavnih pogrešaka u uzgoju jer će tada biljka proizvesti više lišća i zelene mase, a manje cvjetova i plodova. Paradajz se najčešće đubri s NPK đubrivom, a kako piše hiddenspringshomestead, dobra alternativa mu je pileće đubrivo. Dakle, šalicu pilećeg đubriva treba pomiješati s 15 litara vode i s time zaliti tlo oko biljke. Također, dobro je oko stabljike dodati usitnjene ljuske jaja ili pripremiti čaj od njih što će im osigurati kalcijum.
Ukoliko se javi vršna trulež plodova, to je najčešće znak nedostatka kalcijuma u tlu. Također, ponekad plodovi budu naborani i nepravilnog oblika, a razlog tome su hladne noći u vrijeme formiranja plodova.
Do napuknutih plodova može doći kada korijen biljke ne dobiva ujednačene količine vode. Prevelika količina koja odjednom krene kroz stabljiku do ploda, može ga napuhati poput balona koji onda pukne. Stoga, umjesto svakodnevnog površinskog zalijevanja radije to obavite jednom ili dva puta tjedno tako da dobro natopite tlo oko biljaka.
Treba napomenuti da ih nikako ne treba zalijevati po lišću kako se ne bi stvorili uvjeti za gljivična oboljenja. Naravno, ako uzgajate paradajz u posudama, on zahtijeva češće zalijevanje.
Vrtlari često zanemaruju malčiranje, ali to je vrlo dobra metoda jer se tako zadržava vlaga i smanjuje rizik od gljivičnih oboljenja. Nakon sadnje biljaka, oko njih se može dodati slama, tresetna mahovina, sjeckano lišće i slični materijali.
Što se tiče bolesti, paradajz možete zaštititi i sredstvima koja sami napravite. Za to vam mogu poslužiti mlijeko i(li) soda bikarbona, a recept pronađite ovdje.
Magnezij sulfat: Kako i zašto koristiti gorku so u povrtarstvu?
Također, za bolji rast, jednom mjesečno paradajzu možete dodati gorku sol. Kod primjene na biljke pomiješajte žlice te soli u 4 litre vode i primjenjujte jednom mjesečno. To će potaknuti njihov rast, spriječiti trulež plodova, ali i učiniti kožu paradajza crvenijom.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica