Kod nas ima potencijala za uzgoj gljiva, ali nema dovoljno ulaganja

Jedna od najpogodnijih regija za proizvodnju gljiva u našoj zemlji, prije nekih desetak godina bila je na području Tuzlanskog kantona. Veliki broj domaćinstava okrenuo se ovoj poljoprivrednoj djelatnosti, ali ipak nije došlo do neke velike ekspanzije zato što bez konkretnih investicija, proizvodnja stagnira i čak podbacuje, a ono malo proizvođača koji su se nastavili time baviti, posluje negativno, navodi Klix.

Proteklo, izuzetno sušno ljeto, negativno je uticalo i na uzgoj gljiva, tako da su ostvareni prinosi u prosjeku manji za oko 50 procenata a ponegdje i više. Ovo ne bi bilo toliko izraženo da su uslovi u kojima se odvija proizvodnja bolji, imajući u vidu da većina gljivara proizvodnju obavlja u improvizovanim objektima, gdje je loša termoizolacija, kao i (improvizovani) sistemi grijanja ili hlađenja.  

Iz Kantonalne privredne komore u Tuzli potvrđuju da je uzgoj gljiva u 2021. podbacio, s obzirom da je tokom tri mjeseca temperatura bila iznad 35 stepeni. 

"Veći proizvođači mogli bi opstati, ali zato će oni manji imati velikih problema, te je za očekivati i da mnogi odustanu od ove proizvodnje", napominje predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača pri Komori, Senad Hećimović. 

Manjak radne snage, podsticaja i ulaganja

Prema njegovim riječima, uzgoj gljiva u Tuzlanskom kantonu posljednjih godina ima negativan trend uslijed nedostatka radne snage, smanjenih podsticaja, ali i izostanka investicija u ovu proizvodnju. 

"Kvalitet naših gljiva je dobar, a tome u prilog govori i činjenica da smo u potpunosti spriječili uvoz, ne administrativnim procedurama već upravo kvalitetom", ističe Hećimović, koji je ujedno i vlasnik firme koja prodaje micelij i kompost za uzgoj gljiva.

Nadležni bi trebalo ozbiljno da razmisle na koji način najbolje mogu pomoći domaćim proizvođačima gljiva, naročito po pitanju kapitalnih ulganja zato što ih poljoprivrednici nisu u stanju samostalno realizovati. 

Bukovače: Supstrat, temperatura i svjež zrak osnovni su u uzgoju

"Uzgajivačima je najvažnije da imaju adekvatne objekte, uz odgovarajuću automatizaciju proizvodnje. Samo na takav način može se postići konkurentnost finalnog proizvoda, tačnije smanjiti troškove, uz postizanje optimalne cijene gljiva", pojašnjava sekretar Udruženja, Suad Selimović, dodajući da u protekloj deceniji nije došlo do promjene cijene gljiva, a istovremeno su svi inputi povećani za više procenata. 

Kantonalne vlasti su prepoznalne ovu proizvodnju, kako kaže, imajući u vidu činjenicu da u skladu s postojećim mogućnostima izdvajaju potpore za proizvodnju komposta i jednog dijela gljiva. Ipak, za krupnije investicije treba podrška sa višeg nivoa vlasti, koji trebaju prije svega ovu oblast zaštititi kao značajnog proizvođača hrane, putem zakona i pravilnika. 

"Gljiva spada u nutritivno vrijedne namirinice i kao takva trebala bi imati specifičan status. Samo tako, navedena poljoprivredna oblast može biti iskorištena na adekvatan način, što u ovom trenutku nije slučaj u Bosni i Hercegovini", poručio je Selimović, podsjećajući da su ove godine, pored gljivara, velike probleme imali i uvoznici, kao i prodavači micelija i komposta, a koji su za vrijeme transporta u ljetnim mjesecima u velikoj mjeri bili oštećeni.