Kako prepoznati najčešće gljivične bolesti krompira?

Krompir, Solanum tuberosum, kao važan prehrambeni proizvod za ishranu stanovništva kod nas i u svijetu zauzima i najveće površine od svih povrtarskih kultura. Imamo povoljne agroekološke uslove za uzgoj ove kulture, ali ipak neophodno je pridržavati se svih agrotehničkih mjera u procesu proizvodnje, kao i mjere zaštite od bolesti i štetočina.

Kako navodi savjetodavac Bojana Panić iz Poljoprivredne savjetodavne službe RS, najznačajnije gljivične bolesti krompira kod nas su plamenjača  i alternarija, odnosno crna pjegavost, koje značajno utiču na prinos i kvalitet krtola, zatim suha fuzariozna trulež krompira, obična i prašna krastavost krtola.

Prvi simptomi, plamenjače krompira, Phitophtora infestans se javljaju pred cvjetanje, što zavisi od temperature, broja kišnih dana i količine padavina.

"Temperatura od 16-24°C i veća količina padavina pogoduje razvoju ove gljivice. Prvi simptomi se uočavaju na listovima u vidu sivo smeđih pjega, koji kasnije nekrotira i izgleda kao spaljen", opisuje Panić, dodavši kako se s naličja listova uočavaju bjeličaste prevlake u vidu plijesni, što ustvari predstavlja miceliju gljive. Zaraza se prvo ostvaruje na vrhu lista i šire se u obliku slova "V" . Spore gljive se veoma brzo šire, naročito ukoliko je vrijeme vlažno.

Suzbijanje se, ističe savjetodavac, obavlja preventivno kombinovanjem agrotehničkih, mehaničkih i bioloških mjera i hemijskim putem, primjenom registrovanih fungicida na bazi bakra (bakar-oksihlorid, bakar-hidroksid, bakar sulfat), preparatima na bazi metalaksila, dimetomorfa, i drugih. Primjena hemijskih sredstava obavlja se u skladu sa uputstvom za upotrebu i uz poštovanje karence.

Crna pjegavost i fuzariozna trulež

Kada je riječ o crnoj pjegavosti, Alternaria solani, simptomi se uočavaju se na listu i krtolama. Prvi se uočavaju na donjem najstarijem lišću u vidu sitnih, okruglih sivo-mrkih pjega koje se šire u vidu koncentričnih krugova, oko kojih se javlja hloroza.

"Kod veće zaraze list nekrotira i suši se. Pjege na krtolama su tamne boje, kružnog ili nepravilnog oblika, a krtola je udubljena na mjestu pjege. Razvoju ove gljivice pogoduju više temperature i visoka vlažnost vazduha", kaže Panić, navodeći kako se pored agrotehničkih, mehaničkih i bioloških mjera, za suzbijanje ove bolesti koriste fungicidi na bazi bakra,  difekonazola, azoksistrobina, metirama, boksalida i dr.

Suha fuzariozna trulež krompira, Fusarium srr, javlja se na krtolama, a kod nas je i najštetnija bolest uskladištenih krtola. Simptomi su u vidu sitnih mrkih nekrotičnih pjega, koje kasnije povećavaju svoj obim i zahvataju veći dio ili čak cijelu krtolu. Pokožica oboljele krtole je smežurana i naborana, a tkivo se suši. Na površini zaraženog tkiva formiraju se bjeličaste naslage micelije i reproduktivnih organa gljive, a u sredini krtole se pojavljuju šupljine.

"Infekcija gljivicama roda Fusarium se ostvaruju preko oštećenih mjesta na krtolama nastalim tokom vegetacije, vađenja, transporta i skladištenja krompira", ističe savjetodavac i naglašava kako se suzbijanje obavlja preventivno, te da je potrebno izbjegavati oštećenje krtola, koje se potom čuvaju u prohladnim i suhim skladištima. U toku vegetacije krtole moraju biti dobro pokrivene zemljom, naročito pred kraj, uz redovnu zaštitu od plamenjače i alternarije.

Obična i prašna krastavost krompira

Početni simptomi obične krastavosti krompira, Streptomyces scabies, se uočavaju na pokožici krtole u vidu crvenkasto-mrkih pjega, nakon čega se formitraju kraste, bez praškaste mase. Zaraza je najjača ako su u fazi cvjetanja visoke temperature i tada su krtole najosjetljivije. Intenzitet krastavosti zavisi od osjetljivosti sorte i ekoloških uslova proizvodnje.

"Krtole zaražene ovim parazitom lošeg su kvaliteta i gube tržišnu vrijednost. Prenosi se zaraženim sadnim materijalom. Suzbijanje se sprovodi preventivno, primjenom višegodišnjeg plodoreda sa travama i leguminozama, upotrebom zdravog sadnog materijala, gajenjem otpornih sorti u uslovima navodnjavanja i na neutralnim zemljištima", savjetuje Panić.

Koje su najznačajnije zemljišne štetočine krompira?

Kod prašne krastavosti krompira, Spongospora subterranea, Simptomi se javljaju na podzemnim dijelovima biljke, a najviše na krupnijim krtolama, te su kao takve lošeg kvaliteta  i gube tržišnu vrijednost. Prvi simptomi su u vidu purpurnih mrkih plikova. Pokožica na napadnutom mjestu se suši i puca u obliku zvijezde, a pukotina je ispunjena praškastom masom koju čine spore gljive po čemi i nosi naziv.

"Za razliku od obične krastavosti, kojoj odgovaraju suha, laka i pjeskovita zemljišta alkalne pH vrijednosti, prašnoj krastavosti odgovaraju kisela, teža i vlažnija zemljišta", navodi savjetodavac. 

S obzirom da se prenosi zaraženim biljnim ostacima i zemljištem, potrebno je vršiti uklanjanje zaraženih krtola, sadnju zdravih krtola na dreniranom zemljištu, poštovanje plodoreda i ne pretjerivati s navodnjavanjem u fazi razvoja krtola.