Sve se više zabranjuje upotreba aktivnih materija, među kojima su i zemljišni insekticidi. Adekvatne zamjene još nema.
U posljednje vrijeme u povrtnjacima velike štete pričinjavaju insekti koji borave u zemljištu, dakle zemljišne štetočine. Najveće štete nanose korjenastim i krtolastim, ali i drugim gajenim kulturama presijecajući korijen ili stabljiku, odnosno njen početni dio koji se nalazi pri zemlji.
Najznačajnije zemljišne štetočine krompira su: žičnjaci, rovac, sovice podzemljuše, grčice hrušta i druge.
Žičnjaci su jedna od najopasnijih štetočina u zemljištu. Radi se o larvi skočibuba, a naziv su dobili po žici kojoj najviše sliče. Naročito su prisutni u zemljištu gdje su ranije bile zasnovane livade ili pašnjaci, te gdje se sijala lucerka i druge djeteline ili djetelinsko-travne smjese.
Imago žičnjaka boravi na cvjetovima livada, gdje polaže jaja u zemlju. Imaju ciklus razvoja jedne generacije kroz više godina, razvoj larve traje dvije do četiri godine. Žute su boje uskog i tvrdog tijela, dostižu dužinu do 35 mm.
Hrane se korjenom biljaka i veoma su opasne štetočine krompira, ali i mnogih drugih povrtarskih i ratarskih kultura. Buše korijen ili gomolj krompira hraneći se njegovim sadržajem, pri čemu on može biti potpuno ispresijecan hodnicima i bez tržišne vrijednosti. Prisutni su u svim uzgojnim područjima.
Druga važna štetočina krompira je hrušt odnosno njegova larva. Češće se nalazi u brdskim području BiH, naročito u srednjoj Bosni gdje se krompir uzgaja na višoj nadmorskoj visini. Štete pričinjavaju larve (grčica) koji cijeli svoj život provode u zemljištu, a njen razvoj traje tri do četiri godine.
Larve hrušta su veće i šire, bijele boje, nalaze se u zemljištu savijene zbog čega su i dobile naziv, ne buše hodnike već izgrizaju površinski dio krtole, koji ubrzo propada. Nerijetko se hrane i cimom.
Obje štetočine prezimljavaju u tlu, a ishranu započinju kad temperatura zemljišta dosegne između osam do 10 stepeni Celzijusa.
Podgrizajuće sovice ili sovice podzemljuše takođe pričinjavaju štete na gomolju krompira. To su leptiri koji se hrane cvjetovima korova, a nijhove larve, tj. gusjenice, žive u zemljištu i pričinjavajući štetu u povrtnjacima pregrizajući presadnice.
Rovac takođe spada u ovu grupu, voli rahla i umjereno vlažna zemljišta pa se češće nalazi pored rijeka ili u tlima koja se natapaju. Štetu pričinjava i imago i larva, hraneći se podzemnim dijelovima biljaka (gomolji, korijen, lukovice i dr ). Ne voli svjetlost, a u zemljištu pravi hodnike pri čemu presijeca ili oštećuje organe biljaka.
Prije pristupanja bilo kakvim mjerama zaštite trebalo bi pristupiti pregledu zemljišta. U slučaju prisustva larvi štetočina trebalo bi primijeniti granulirane insekticide i to uz obaveznu inkorporaciju u zemljište.
Odlične rezultate je dao insekticid Force koji se primjenjuje prije sjetve u dozi od 12 do 16 kg /ha. Sadrži aktivnu materiju teflutrin, a u svom sastavu ima 10% N, 44% P te mikroelemente Mn 3% i Zn 2%, a pored toga što je insekticid, on je i đubrivo za startni razvoj s izraženim sadržajem fosfora. Ranije je u ponudi bio veći broj zemljišnih insekticida koji su bili više u granulisanom obliku, rjeđe u tečnom.
Međutim, sve se više zabranjuje upotreba aktivnih materija, među kojima su i zemljišni insekticidi, a adekvatne zamjene istim dozvoljenim preparatima još nema, tako da je problema sa štetočinama na terenu sve više.
U ponudi su takođe i bio preparati. Zemljište treba tretirati, odnosno inkorporirati insekticid (ako se radi o granulisanom) prije sadnje.
Tagovi
Autorica
