Koje su najznačajnije zemljišne štetočine krompira?

U posljednje vrijeme u povrtnjacima velike štete pričinjavaju insekti koji borave u zemljištu, dakle zemljišne štetočine. Najveće štete nanose korjenastim i krtolastim, ali i drugim gajenim kulturama presijecajući korijen ili stabljiku, odnosno njen početni dio koji se nalazi pri zemlji.

Najznačajnije zemljišne štetočine krompira su: žičnjaci, rovac, sovice podzemljuše, grčice hrušta i druge.

Larva skočibuba

Žičnjaci su jedna od najopasnijih štetočina u zemljištu. Radi se o larvi skočibuba, a naziv su dobili po žici kojoj najviše sliče. Naročito su prisutni u zemljištu gdje su ranije bile zasnovane livade ili pašnjaci, te gdje se sijala lucerka i druge djeteline ili djetelinsko-travne smjese.

Imago žičnjaka boravi na cvjetovima livada, gdje polaže jaja u zemlju. Imaju ciklus razvoja jedne generacije kroz više godina, razvoj larve traje dvije do četiri godine. Žute su boje uskog i tvrdog tijela, dostižu dužinu do 35 mm.

Hrane se korjenom biljaka i veoma su opasne štetočine krompira, ali i mnogih drugih povrtarskih i ratarskih kultura. Buše korijen ili gomolj krompira hraneći se njegovim sadržajem, pri čemu on može biti potpuno ispresijecan hodnicima i bez tržišne vrijednosti. Prisutni su u svim uzgojnim područjima.

Hrušt izgriza krtolu

Druga važna štetočina krompira je hrušt odnosno njegova larva. Češće se nalazi u brdskim području BiH, naročito u srednjoj Bosni gdje se krompir uzgaja na višoj nadmorskoj visini. Štete pričinjavaju larve (grčica) koji cijeli svoj život provode u zemljištu, a njen razvoj traje tri do četiri godine.

Larve hrušta su veće i šire, bijele boje, nalaze se u zemljištu savijene zbog čega su i dobile naziv, ne buše hodnike već izgrizaju površinski dio krtole, koji ubrzo propada. Nerijetko se hrane i cimom.

Obje štetočine prezimljavaju u tlu, a ishranu započinju kad temperatura zemljišta dosegne između osam do 10 stepeni Celzijusa.

Sovice i rovac

Podgrizajuće sovice ili sovice podzemljuše takođe pričinjavaju štete na gomolju krompira. To su leptiri koji se hrane cvjetovima korova, a nijhove larve, tj. gusjenice, žive u zemljištu i pričinjavajući štetu u povrtnjacima pregrizajući presadnice.

Rovac takođe spada u ovu grupu, voli rahla i umjereno vlažna zemljišta pa se češće nalazi pored rijeka ili u tlima koja se natapaju. Štetu pričinjava i imago i larva, hraneći se podzemnim dijelovima biljaka (gomolji, korijen, lukovice i dr ). Ne voli svjetlost, a u zemljištu pravi hodnike pri čemu presijeca ili oštećuje organe biljaka.

Zaštita krompira

Prije pristupanja bilo kakvim mjerama zaštite trebalo bi pristupiti pregledu zemljišta. U slučaju prisustva larvi štetočina trebalo bi primijeniti granulirane insekticide i to uz obaveznu inkorporaciju u zemljište.

Odlične rezultate je dao insekticid Force koji se primjenjuje prije sjetve u dozi od 12 do 16 kg /ha. Sadrži aktivnu materiju teflutrin, a u svom sastavu ima 10% N, 44% P te mikroelemente Mn 3% i Zn 2%, a pored toga što je insekticid, on je i đubrivo za startni razvoj s izraženim sadržajem fosfora. Ranije je u ponudi bio veći broj zemljišnih insekticida koji su bili više u granulisanom obliku, rjeđe u tečnom.

Koja sredstva za zaštitu koristiti u proizvodnji krompira?

Međutim, sve se više zabranjuje upotreba aktivnih materija, među kojima su i zemljišni insekticidi, a adekvatne zamjene istim dozvoljenim preparatima još nema, tako da je problema sa štetočinama na terenu sve više.

U ponudi su takođe i bio preparati. Zemljište treba tretirati, odnosno inkorporirati insekticid (ako se radi o granulisanom) prije sadnje.