Kako i kada se sadi bijeli luk?

Bijeli luk (Allium sativum L.) odličan je kada se ima prehlada ili gripa ili generalno za sprječavanje prehlade ili gripe. Dakle, odlična je preventiva. Zato ga često nazivaju i prirodnim antibiotikom. U sezoni gripe i virusa potrebno je pojačati konzumaciju bijelog luka. Ono po čemu je ovo povrće prepoznatljivo u narodu, a posebno kod naših starih jeste činjenica da snižava krvni pritisak. Također, utiče na regulaciju holesterola u krvi. Veruje se još da sprječava moždani i srčani udar i pozitivno utiče na krvne sudove.

Sorte koje se mogu naći kod nas su: bosut (jesenji luk, sa lukovicama pljosnato-okruglog oblika), labud, brgudski ozimi, domaći ozimi, novosadski ozimi, petrinjski ozimi, polacki ozimi, ptujski jesenji, slavonski ozimi, i drugi.

Šta se u oktobru radi u voćnjaku i bašti?

Razlikuju se dve grupe - po boji: bijele i ružičaste, a po vremenu sadnje: ozime i jare forme. Još uvijek kod nas se gaje domaće sorte (populacije) proljetnjaka i jesenjaka.

Sadnja jesenjeg

Kako se bijeli luk razmnožava vegetativnim putem - "čehnovima", to se neposredno prije sadnje lukovice okrune i po mogućnosti koristiti za sadnju one prečnika većeg od 12 mm. Ranije okrunjene lukovice omogućavaju pojavu bijele truleži na mjestu razdvojenih čehnova. Često se prije sadnje, radi zaštite od bolesti, pripremljeni potapaju oko 15 minuta u 0,05 %-ni rastvor fungicida aktivne materije vinklozolina ili, pak, bakar hidroksida ili mankozeba, u pripremljeni rastvor 10 - 30 minuta, prema označenoj koncentraciji. Poslije se prosušuju ako je sadnja mašinska.

Korištenje sitnih glavica (čenova) nije za preporuku, jer se od njih dobijaju nježne i zakržljale biljke.

Sadnja se obavlja u dva roka: u jesen za ozime sorte, obično sredinom ili tokom oktobra, dok se jare sorte sade krajem februara ili početkom marta, ukoliko to dozvole zemljišni uslovi.

U baštama luk - jesenjak sadi se na razmaku 20x10 cm ili 15x15 cm u brazdice, a na velikim površinama 30x8-10 cm. Čehnovi se sade na četiri do pet centimetara dubine. Sadnja je mehanizovana sadilicama na ravnom zemljištu. Često se praktikuje sadnja u četvororedne ili troredne trake, na rastojanju između redova u trakama 15 - 20 cm. Između traka ostavlja se staza 40 - 50 cm, a rastojanje u redu kreće se osam do 10 cm. Slična sadnja je i na bankove.

Prosječna količina sadnog materijala iznosi 700 - 800 kg/ha.

Prihrana pa kultivacija

Prihranjivanje je odmah po nicanju, zatim u periodu intezivnog rasta lisne mase, dok kod jesenjaka i u proljeće, čim se zemljište dovoljno prosuši. Poslije prihranjivanja treba obaviti kultivaciju zemljišta.

Ozimi bijeli luk idealan za mesnu industriju

Pod osnovnu obradu (oranjem) u zemljište treba uneti 400 - 600 kg/ha NPK đubriva 5:20:30+SO3 ili NPK 8:20:30. Pod površinsku obradu sjetvospremačem treba unijeti u zemljište mineralno đubrivo odnosa NPK 7:14:21, u količini 200 - 300 kg/ha, a prihranu izvesti kada biljčice imaju tri lista, sa 100 - 150 kg/ha KAN-a. Najbolje je preračunati i unijeti odgovarajuću količinu NPK mineralnih đubriva na osnovu agrohemijske analize zemljišta.