Kada sijati krastavce za kiseljenje?

Vrijeme je postrne sjetve krastavca kojeg sada uzgajamo kako bi u kasnoj berbi imali plodove za pripremu zimnice. Birajte sorte i hibride kraće vegetacije, koji su otporniji na pojavu plamenjače, bolesti koja ograničava kasno uzgajanje. U mom, prijedorskom kraju se ne isplati ovakav vid sjetve, jer ćete više potrošiti za nabavku fungicida i zaštitu usjeva zbog pojave plamenjače i pepelnice nego što bi imali koristi.

Tamo gdje nisu maglovite doline, gdje je drugi dio ljeta i početak jeseni bez magle, nije kišovita godina, ova proizvodnja je isplativa.

Osigurajte navodnjavanje

Potrebna je površina ili gredica sa koje smo skinuli prethodni usjev. Obično ih sijemo poslije žetve žitarica, berbe graška, vađenja mladog krompira. Zemljište se očisti od biljnih ostataka i pripremi. Najbolji predusjevi su žita i mahunarke. Sjetvu obavite do zadnje dekade jula.

Što sijati i saditi nakon graška?

Za uspjeh ove proizvodnje trebamo obezbijediti navodnjavanje. Ovo je period visokih temperatura i nedostatka vlage u zemljištu. Biljke krastavca su veliki potrošači vode i bez nje ne možemo se nadati dobrom urodu.

Temperatura vode treba da je oko 20ºC. Optimalna vlažnost je veoma visoka, od 80 do 95 posto. Formiraju vriježe duge do 2 m i najbolje ih je uzgajati u špaliru uz armaturu. Razmak između redova je 70 do 100 cm, a između biljaka u redu od 10 do 20 cm. Izbjegavajte uzgajanje na površini zemlje. Listovi će ležati na zemlji, što uz vlagu povećava opasnost od pojave bolesti. Birajte rahla zemljišta sa dosta humusa i slabo kisele reakcije.

Obavite zaštitu usjeva

Limitirajući faktor je pojava biljnih bolesti, u prvom redu plamenjače krastavca koju izaziva gljivica Pseudoperonospora cubensis. Bolest se brzo širi i za kratko vrijeme može da uništi usjev. Javlja se i na dinjama, lubenicama, ali i na nekim vrstama tikvi. Ne sadite ih u blizini. Širenju bolesti pogoduje višak vlage. Kada zalijevate pazite da ne kvasite listove.

Bolesti krastavca: Visoka vlažnost donosi plamenjaču, pepelnicu, truleži - kako ih suzbiti?

Prvi simptomi se uočavaju na listovima u vidu hlorotičnih pjega koje se šire i vremenom nekrotiraju. Preventivne mjere se odnose na sadnju zdravog rasada, poštovanje plodoreda, tretiranjima sredstvima na bazi mlijeka i sode, bijelog luka, bakra, pepela, surutke, kefira.

Tretiranje prirodnim sredstvima se obavlja u zavisnosti od vremenskih uslova ili poslije svake kiše. Dovoljno je 2 h da su vlažni listovi i temperatura između 20 i 25ºC da se ostvari infekcija i da vam propadne usjev.