Jesenja sjetva špinata: Čekati ili početi odmah?

Špinat (Spinacia oleracea L.) se gaji zbog listova koji se koriste najčešće kao varivo ili salata, a u posljednje vrijeme i za industrijsku preradu i zamrzavanje. Jedna je od nutritivno najvrjednijih vrsta među povrtlarskim kulturama i veoma dobro podnosi niske temperature. To su dovoljni razlozi da se upravo ovaj period iskoristi za njegovu sjetvu.

Hranljiva vrijednost špinata iznosi: suha materija 6,7 posto, bjelančevine 2,3 posto, ugljeni hidrati 1,8 posto, celuloza 0,5 posto i pepeo 1,8 posto. U listovima špinata pronađen je i jod. Od organskih kiselina najviše sadrži oksalnu kiselinu, kao i veoma važnu folnu kiselinu. Od organskih kiselina najviše sadrži oksalnu kiselinu, kao i veoma važnu folnu kiselinu. Od mineralnih materija sadrži: kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, kalijum i natrijum. Sadrži i vitamin C, vitamine B kompleksa (B2, B6) i vitamin K.

Uslovi uspijevanja špinata

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 4^oC, a optimalna 15 do 18^oC. Za brz i dobar porast najbolja je navedena temperatura, ali uspješno raste i pri temperaturi 12 do 15^oC, što omogućava intenzivan rast i tokom toplih zimskih dana i u zatvorenom prostoru. Ponikle biljke i biljke u aktivnom porastu izdržavaju i do -8^oC, a pod snježnim pokrivačem i do -20^oC.

Špinat je biljka dugog dana. Ukoliko se razvije na dužem danu (12 do 14 sati) i ako je temperatura iznad 21^oC, biljke iscvjetaju prije nego što razviju lisnu rozetu.

Otpornost prema suši dobra je zahvaljujući jako razvijenom korijenovom sistemu. Međutim, tada daje mali prinos slabog kvaliteta, jer biljke obrazuju cvjetonosno stablo. Najpovoljnija je umjerena vlažnost zemljišta (PVK = 60 - 70 odsto) i zraka (80 - 85 posto).

Šta sijati i saditi u natprosječno toplom i suhom septembru?

Vegetacioni period je kratak. Od nicanja do berbe lista (tehnološka zrelost) najčešće prođe 35 do 60 dana, a sjeme sazrijeva za 90 do 100 dana (fiziološka zrelost), što zavisi od sorte.

Zalivanje u periodu intenzivnog razvoja lisne rozete, kada su potrebe špinata za vodom najveće, znatnije povećava prinos i kvalitet listova.

Traži plodnu i umjereno vlažnu zemlju

Dobro uspijeva na plodnim, strukturnim i umjereno vlažnim zemljištima. zemljišni pH = 6 - 7,5. Ukoliko je zemljišni pH ispod 6 takve parcele treba kalcizirati, jer je špinat osjetljiv na kiselost, te traži zemljišta bogata kalcijumom. Najpogodnije zemljište je sa pH = 6,5 - 7. Za sjetvu špinata biraju se ravne površine, sa južnom ekspozicijom.

Hibridi i sorte špinata su: Butterflay (rana sorta, za ranoproljetnu i jesenju sjetvu), Sombrero F1 (rani hibrid, za proljetnu i ranojesenju sjetvu), Avanti F1 (srednjerani hibrid, za ranu proljetnu i jesenju sjetvu), Marisca F1 (srednjerani hibrid, za proljetno i jesenje gajenje), Triathlon F1 (srednje rani hibrid, za ranoproljetnu i jesenju sjetvu), El Forte F1 (rani hibrid pogodan za sjetvu u proljeće ili jesen), te zimske sorte: Eskimo, Matador, Viroflay, Univerzal i mnoge druge.

Zahtijeva plodored

Ovo povrće se obavezno gaji u plodoredu. Kao pretkulture izbjegavati mahunarke, jer u zemljištu ostavljaju dosta azota. Izbjegavati i šećernu repu, cveklu ili blitvu nakon kojih barem tri godine ne gajiti špinat. Dobri predusjevi su: paradajz, krastavci, kupus.

Prednost imaju one koje su đubrene stajnjakom. Prilikom odabira parcele poželjno je birati one koje imaju blagi pad prema jugoistoku. Inače, špinat brzo napušta zemljište i dobar je predusjev za druge kulture.

Što se tiče obrade zemljišta, u završnoj pripremi zemljište treba da je dobro usitnjeno i poravnato, naročito površinski sloj (četiri do šest centimetara). Đubrenje je standardno, ali ne pretjerivati sa đubrenjem azotom, zbog nagomilavanja štetnih nitrita i nitrata u biljkama. Azot dati pred obradu zemljišta i vegetaciono ne više od 100 kg po hektaru. Agrohemijska analiza zemljišta je osnov za najegzaktnije đubrenje mineralnim đubrivima.

Sjetva u jesen

Jesenja sjetva obavlja se i sredinom septembra, tako da u zimu biljčice mogu ući u fazi razvijene lisne rozete kada su i najotpornije na niske temperature. Sjetva se može obaviti žitnim ili pneumatskim sijačicama, međurednog razmaka 25 cm. Razmak između posijanih zrna u redu podesi se tako da bude 2,5 do tri centimetra. Dubina sjetve je oko dva centimetra. Za sjetvu jednog hektara treba oko 25 do 30 kg sjemena. Na manjim površinama razmak sjetve iznosi 20 - 25 x 3 - 5 cm.

Rotacija usjeva: Zašto je važna i kako je provesti?

Osim na ravno zemljište, može se obaviti i na bankove, sa razmakom između redova 15 do 20 cm, te na svakih pet redova na bankovima, ostavlja se razmak između zasijanih bankova 50 cm.

Ukoliko je sjetva na ravnom zemljištu, koje je loše pripremljeno ili u slučaju nemogućnosti navodnjavanja, po završenoj sjetvi treba povaljati zasijanu površinu.

Čim se ukažu redovi neophodno je usjev međuredno kultivirati i istovremeno, ako se ne radi o preciznoj sjetvi, prorijediti biljke na pet ili 10 cm u redu, u zavisnosti od hibrida ili sorte. Kultiviranje se obavlja dva do tri puta, sve do sklapanja redova špinata.

Navodnjavanje, kao neophodna mjera njege, naročito je nužno ako je usjev posijan u toku ljeta i jeseni, jer je tada zemljište obično suho. Zalivne norme kreću se od 20 do 30 l/m2, a broj zalivanja je dva do četiri.

Kada je vrijeme za berbu?

Berba špinata počinje kada je biljka formirala pet do šest listova u rozeti. Obavlja se čupanjem čitavih biljaka ili odsijecanjem (košenjem) rozete lišća na manjim površinama, ostavljajući vegetativni vrh u zemljištu. Berba može biti i probirna kada se beru veći listovi ili cijele lisne rozete za tržište. Na njivskim površinama, berba se obavlja kosidbom posebnim kosačicama ili specijalnim kombajnima. Postoje kosilice, koje pokošeno lišće deponuju u prihvatne bunkere. Ovakav način berbe košenjem ili kombajnima je za preradu, gdje se pokošeno lišće prenosi u vozilo i otprema na preradu.

U vrijeme berbe potrebno je da bude suho vrijeme, jer i manje količine vode i rosa utiču na kvarenje špinata. Berba se ne obavlja u vrijeme visokih temperatura. Maksimalna dužina čuvanja u svježem stanju je pet do šest dana, ali u hladnim uslovima ili hladnjači (0^oC) i vlazi vazduha 95 posto. Važno je da što prije bude dopremljen na prodajno mesto, u hladnjaču ili na preradu.

Prosječan prinos svježeg lista špinata je 10 do 25 t/ha.