Jadranka Subotić uzgaja četiri vrste batata - Ko jednom proba "Peruanca", neće mu odoljeti

Na imanju u Osretku kod Stanara, koje se prostire na 20 dunuma, Jadranka Subotić, uzgaja krompir, ali ne onakav kakav je zastupljen u skoro svakom vrtu kod nas, nego batat. Ovu kulturu, koja potiče iz Srednje i Južne Amerike, mnogi nazivaju slatki krompir, a pripada porodici slakova.

Iako je tropska biljka, kako kaže ova novinarka po zanimanju, batat bez problema uspijeva i na ovom području.

"Od sredine marta, pa negdje do kraja aprila idealno je vrijeme za njegovu sadnju, ovisno o kojim predjelima je riječ. Negdje od 90 do 120 dana od sadnje, sve zavisi, plod batata je već tu. Ono što ga razlikuje od klasičnog krompira na koji smo navikli, jeste da se ne sadi krtola, nego sadnica", kaže Jadranka te dodaje da ih postoji oko 400 vrsta.

Ko jednom proba "Peruanca"...

U selu nadomak Stanara, Subotićeva uzgaja četiri vrste batata, kao i sadnice ove poljoprivredne kulture.

"Imam žuti, bijeli, narandžasti i ljubičasti. Batat se može rasađivati od sredine maja i tek tada šaljem sadnice. Moram reći da ima i prednost u odnosu na krompir, a to je da ga ne treba tretirati hemijom, jer ga ne napadaju zlatice. Ono što je mana jeste da nije imun na mrazeve, niske temperature, i samo jedna promjena vremenskih prilika može biti pogubna", priča ova vrijedna domaćica.

O ukusima, kada je bilo šta u pitanju, je suvišno raspravljati govori Jadranka, te ističe da od prošle godine ima nove sorte.

"Imam plavog i crvenog, koji potiču iz Perua. Plavi ima jaku boju, a što je jača boja, to je ljekovitiji. Kada ga zagrebete, on je u stvari ljubičast, kada ga skuvate, ima indigo plavu boju", precizira naša sagovornica, ističući da kada jednom probate 'Peruanca', neće moći odoljeti iskušenju koliko je fin, ukusan.

Ove godine, Jadranka je podigla i plastenik od 50 kvadratnih metara.

Plodna zemlja

Uzgoj ovog povrća moguć je u svim dijelovima BiH, jedino što u nekima ranije, a u nekima kasnije bude roda. "Zemlja u ovim krajevima je takva da šta god zasiješ, to nikne. Ono što batat 'traži' isto je kao i za sve biljke, da se uzore, potori i to je to", dodaje i kaže kako u jesen na njivu izveze đubriva. Drži se toga, da ne znamo kakva će biti klima kod nas sutra, šta će moći uspijevati. 

"Moram vam reći da gajim i kikiriki, uspijeva i meksički pasulj, onaj crveni, fin, koji se kod nas kupuje u konzervam pa i aremnijski krastavac", kaže Subotićeva, dodajući da je prošla godina bila dobra.

"Zalijevala sam sistemom kap po kap i bio je dobar prinos. Ako je godina lošija, suva, batat traži samo vode. Sadim ga na foliji, tako da se ne treba kopati. Prinos po jednoj sadnici je od 1,5 kg do 3,5 kg. Jedina opasnost mu je da ga krtica može napasti."

Hrana budućnosti

Bogat je ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima B skupine, C vitaminom i betakarotenom kao i mineralima kao što je kalij, fosfor. Sadrži i vitamin D i E te magnezij i željezo.

Batat: Ne čuvajte ga u blizini crvenog luka, promijeniće mu okus

"Preporučuje se kao prva hrana bebama poslije majčinog mlijeka. Zanimljivo je što ga možete koristiti sirovog, možete koristiti list kao začin. Sve što pravite od klasičnog krompira možete i od ovoga. Baš zato ga smatraju hranom budućnosti", priča nam i kaže da ga je sama iskušala pripremajući sokove, kolače, čorbe, kiselila ga. 

"Jedino nisam probala da pravim pivo i rakiju. Može se koristiti i u kozmetičke svrhe, za njegu lica, kose, i recimo za nas žene koje živimo na selu, kada nam ispucaju pete od zemlje može se koristiti za njegu ispucalih peta", zaključuje Jadranka.