Čim primjetite jaja pamukove sovice - primjenite tretman insekticidima

Pamukova ili kako je još nazivaju kukuruzna ili duhanova sovica (Helicoverpa armigera) jedna je od najopasnijih štetočina poljoprivrednih biljaka usljed svoje izražene polifagnosti. Može nanijeti štetu na 250 gajenih biljaka jer je kosmopolitska vrsta i ima širok areal rasprostranjenosti, a najviše su ugroženi: kukuruz, paprika, soja i paradajz. Štete mogu biti direktne ili indirektne. 

Ima tri generacije godišnje, a zimu provede u stadijumu lutke, u tlu. Leptiri izlaze krajem maja i tokom juna, kada su temperature oko 20°C. Ženke polažu po nekoliko stotina bjeličastih jaja, pojedinačno ili u manje grupice, na generativne i vegetativne organe korovskih, ali i gajenih biljaka. Druga generacija se javlja u julu, a treća u avgustu i početkom septembra. Gusjenica pamukove sovice ispili se iz jajeta. Može dostići veličinu i do 4 - 5 cm. Ubušuje se u plod i pričinjava štete koje se ne mogu popraviti. Takvi plodovi gube tržišnu vrijednost. Jedna od najčešćih indirektnih šteta je pojava raznih gljivičnih oboljenja poslije njihovog napada.

Češća pojava štetočine na povrću

Embrionalni razvoj traje, u zavisnosti od spoljašnjih faktora, od 3 do 12 dana. Gusjenice najčešće imaju šest stadija razvoja, u zavisnosti od načina ishrane. Širok je polifag tako da se hrani i na ljekovitom i ukrasnom bilju, ali i na korovima. Takođe napada i šumsko drveće. U početku ishrana mu je na mjestima gdje su položena jaja, a kasnije prelaze i na generativne organe usjeva. Mlade gusjenice jedu lišće i skeletiraju ga dok se starije ubušuju u plod (paradajz, paprika) i hrane se njegovim sadržajem, prljajući ga pri tom izmetom. Ovako napadnuto povrće, podložno je bakterijskoj truleži i nije za upotrebu, savjetuju u PSSRS. 

Zaštita paprike od bolesti kod uzgoja na otvorenom polju

Znatno veća brojnost ove štetočine primjećena je na povrću. Njena druga generacija može se javiti i dosta ranije, ukoliko su temperature visoke. Ovaj štetni insekt pripada leptirima koji su aktivni noću. U toku leta, koji traje od maja do oktobra, jedu nektar cvijeta i sišu sokove iz napuklih plodova.

Otporne sorte i primjena agrotehnike

Pregledom stanja parcele može se odrediti pravi momenat za tretman određenim hemijskim sredstvom. Preporuka je da se urade tretmani insekticidima, ukoliko se primjete položena jaja.

Prilikom izbora nekog određenog preparata, obratiti pažnju da oni budu ovilarvicidnog dejstva, odnosno, da sredstva djeluju na stadij larve. Preporuka stručnjaka su oni na bazi hlorantraniliprola, indoksakarba i emamektin-benzoata (Coragen 0.20 l/ha ili Avaunt 0.25 l/ha ili Affirm 1.5 kg/ha).

Zaštitite paradajz od plamenjače - ne skidajte mu zaperke!

Tretiranje bi trebalo izvoditi u poslije podnevnim i večernjim satima zato što neka sredstva gube svoj učinak usljed visokih temperatura. Prvo prskanje obaviti kada se primjeti više od deset jaja na stablu i listovima dok je za larvicidno djelovanje potrebno da pet gusjenica bude nađeno na 100 kvadartnih metara. 

Suzbijanje navedene štetočine može biti i kroz gajenje otpornih sorti, zatim primjenom agrotehnike, ali i bioloških mjera. Najvažnije agrotehničke mjere su plodored, prostorna izolacija usjeva, pravilna obrada zemljišta, đubrenje, kao i pravovremeno uništavanje korovskih vrsta, naročito tokom maja i juna mjeseca.