Zemlja priča kroz korov - pokazuje pH, vlažnost i kvalitet

Kada gledate određenu parcelu, posmatrajte korovske biljke koje na njoj rastu. One vam mogu otkriti o kakvom se tlu radi. To je posebno važno kada kupujete novu zemlju ili pripremate sjetvu ili sadnju poljoprivrednih kultura.

Koje god da usjeve želite uzgajati, od velike važnosti je znati pH reakciju i kvalitet zemljišta, sadržaj hranjivih materija i elemenata, organskih materija, vlažnost. Uvijek možete da odnesete uzorke u sertifikovane laboratorije i da saznate rezultate, ali će vam prisustvo određenih korovskih vrsta dati brz odgovor.

Ph reakcija zemljišta može biti veoma kisela, slabo kisela, neutralna, slabo alkalna i alkalna. Korovske biljke preferiraju određenu pH reakciju. Kada pažljivo pogledate, prepoznat ćete vrste koje će vam reći kakvo je ono.

Korov i pH reakcija zemljišta

Zemljišta koja imaju pH reakciju manju od 4,5 veoma su kisela i prepoznat ćete ih po pojavi zelene mahovine, paprati, štavalja, preslice. Na njima je potrebno izvršiti kalcifikaciju kako bi se smanjila kiselost. Za njih je karakteristično da uzgajanje biljke slabo usvajaju azot, a poremećeni su i procesi usvajanja fosfora, kalcijuma i magnezijuma.

Na onome s pH reakcijom između 4,6 i 5 rastu konjski štavalj, poljska preslica, maćuhica, divlja metvica.

Za blago kisela s pH reakcijom karakterističnu vegetaciju čine kamilica, podbjel, maslačak, paprat, pirika, jarčevac, bokvica, ljutika, vrijesak.

Kopriva, mišljakinja, rusomača, djetelina i divlja loboda nam pokazuju da se radi o neutralnom zemljištu, dok nam lozica, slak, pušina (silena) i divlji mak kazuju da se radi o slaboalkalnom.

Alkalna s pH iznad 7 i veoma kisela s pH ispod 4,5 nisu za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno, treba ih "popraviti". 

Kakvo je zemljište, takve biljke rastu

Korovske biljke su i pokazatelj vlažnosti, odnosno sadržaja vode u zemljištu. Da je vlažno najviše pokazuju maslačak i podbjel. Kupina, pelin, čičak i bujad će vam ukazivati da se radi o sušnijem tlu.

Možemo reći da zemlja priča kroz korov. Kada je zbijena, glinovita, na njoj ćemo pronaći biljke koje imaju jak korijenov sistem. Tako ćemo sirak i piriku najčešće naći kao pionirsku vegetaciju na takvom tlu, a pogodovaće im ako je i kiselo.

Mnogo djeteline nam govori da nedostaje azota, a kada vidimo običnu mišljakinju, divlju lobodu, ljutić znaćemo da je njegov sadržaj visok.

Divlja gorušica upućuje na visok sadržaj fosfora. Gospina papučica upućuje da je zemljište bogato kalcijumom, a tvrdača, paprat i vrijes ukazuju da je tog elementa malo. 

Ukoliko su biljke blijedog i žutog lišća, što nije karakteristično za njih, možemo zaključiti da pate od nedostatka željeza, a to je čest slučaj na alkalnim zemljištima.