Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Gnojidba
  • 24.01.2022. 12:00

Gnojidba: Analizirajte sadržaj azota u tlu - promašaji su preskupi

Sadržaj mineralnog azota u tlu treba analizirati, posebno ako smo izostavili jesensku gnojidbu, upozorava prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s FAZOS-a

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller
  • 412
  • 50
  • 1

Cijena gnojiva je najviše među ratarima tema broj jedan već mjesecima. Nakon povijesno skupe jesenske, poljoprivrednike čeka isto i kod proljetne sjetve gdje bi troškovi po hektaru mogli biti veći i do 1.500 KM. 

Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje u većini europskih tvornica mineralnih gnojiva u razdoblju od septembra do novembra 2021. godine, što će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama. 

Neki su ratari prošle godine uspjeli kupiti gnojivo po staroj cijeni te su jesenas prilikom sjetve uobičajeno gnojili. No, uslijed trenutnih viših cijena planiraju kalkulirati s prihranom. Što je potrebno napraviti s takvim usjevima, pitali smo prof.dr.sc. Zdenka Lončarića, prodekana za nastavu i upravljanje kvalitetom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. 

Analizom do optimizacije

Kaže, najbolji način optimizacije proljetne gnojidbe azotom je analizirati sadržaj mineralnog azota (Nmin) u tlu, a kojeg čine amonijski (NH4+) i nitratni (NO3-) ioni koji su ujedno i jedini značajni oblici azota koje biljka može direktno usvajati te su dominantno najvažniji faktor izračuna potrebe proljetne gnojidbe ovim elementom. 

Prvo analiza tla (Foto: Depositphotos/belchenock)

Nadalje, pojašnjava ovaj stručnjak, sadržaj mineralnog azota u tlu u najvećoj je mjeri direktna posljedica prethodne jesenske gnojidbe mineralnim gnojivima kojima u tlo unosimo njegov amidni oblik (urea) ili amonijski (MAP, amonijev sulfat, NPK), dok nitratni azot ne bi trebalo koristiti u jesenskoj gnojidbi (sadrže ga KAN, AN, ASN i NPK iz grupe nitrofosa). 

"Pored mineralnih gnojiva, azot može biti unesen u tlo i jesenskom organskom gnojidbom, a njen utjecaj na proljetne koncentracije mineralnog azota ovisi o njegovoj vrsti i brzini mineralizacije. Biljkama su najbrže raspoloživi oni iz tekućih, odnosno gnojnice te polutekućih, gnojovke, stajskih gnojiva. Nešto je sporije raspoloživ iz krutih", naglašava Lončarić. 

Kaže kako proljetna količina mineralnog azota ovisi i o provedenoj mineralnoj i organskoj gnojidbi za predusjev, ostvareni prinos predusjeva, intenzitetu mineralizacije u prethodnoj godini i fiksaciji azota. "Najvažniji činitelji koji su u prethodnoj vegetaciji utjecali na mineralizaciju su humoznost i pH vrijednost tla te vlažnost tokom vegetacije."

Dušik je mogao biti unesen i jesenskom organskom gnojidbom (Foto:Depositphotos/fotokostic)

Sve u svemu, zaključuje Lončarić, očekivani raspon ukupnog proljetnog mineralnog azota u tlu na dubini 0-60 cm je minimalno 50-100 kg/ha. "To je, dakako, otprilike kao 110-220 kg ureje, ali na siromašnim slabohumoznim tlima i uz izostanak mineralne gnojidbe, sadržaj azota može biti manji od 10-20 kg/ha dok na humoznim tlima uz redovnu organsku i provedenu jesensku mineralnu gnojidbu može biti i 150 ili čak 200 kg/ha dakle, kao 325-435 kg ureje", precizira.

Promašaji su preskupi

"Iz ovih je primjera jasno da sadržaj Nmin u tlu ne treba pogađati već tlo treba analizirati, posebno ako smo izostavili jesensku gnojidbu budući da su promašaji preskupi, bilo da se radi o nedovoljnoj gnojidbi koja će rezultirati preniskim prinosom, posebno na siromašnim tlima, bilo da se radi o prekomjernoj s onima koja nisu potrebna", upozorava Lončarić napomenuvši da je to rjeđi slučaj u gnojidbi azotom, ali ne tako rijetko se u tlo unose nepotrebne količine fosfora ili kalija.

"Naravno, proljetnu gnojidbu azotom možemo provoditi bez proljetne analize tla i nastaviti prema planu gnojidbe koji smo utvrdili jesenas, ali uvijek je bolje tačno znati nego proračunavati koliko Nmin imamo u tlu, posebno ako smo 'preskočili' jesensku gnojidbu", kaže ovaj stručnjak i poručuje da je "recept" vrlo jednostavan: "Sistemski održavati plodnost tla gnojidbom, organskom i mineralnom, u skladu s rezultatima analize tla."          

Što kada izostane gnojidba? 

Kaže, u slučaju da se ratar odluči izostaviti gnojidbu, to će, jasno, rezultirati nižim prinosom u svim slučajevima redukcije gnojidbe azotom u odnosu na potrebu, posebno za usjeve kraće proljetne vegetacije (uljana repica, ječam, pšenica…). 

Mnogi kalkuliraju s gnojidbom (Foto: M.C.Celić)

Ističe da je izuzetno značajno da biljka već od ranog proljetnog kretanja vegetacije ima dovoljno azota. "Niže koncentracije će rezultirati slabijom segmentacijom konusa rasta, tj. bit će zametnuto manje klasića i/ili manje cvjetova, što ne može nadoknaditi niti kasnije optimalno snabdijevanje azotom jer je segmentacijom limitiran broj zrna", ističe te dodaje da će, također, biti slabije busanje, manji broj vlati, tj. rjeđi sklop i neminovno manji prinos nego što bi bio uz optimalnu gnojidbu.

Redukcija fosfora ili kalija

Izostanak ili redukcija gnojidbe fosforom (P) ili kalijem (K) ne moraju rezultirati nižim prinosom na tlima klase C ili bogatijima jer tlo može nadoknaditi reduciranu gnojidbu. Međutim, ističe, niža gnojidba uvijek rezultira manjom koncentracijom hraniva u vodenoj fazi tla i nadoknada (mobilizacija) hraniva koje biljka usvoji iz vodene faze tla neće biti dovoljno "brza", posebno u siromašnijim tlima (tla klase A i B). 

Rasipači mineralnih hraniva: Ušteda izborom pravog

Osim toga, vrlo je značajno i vrijeme aplikacije fosfora i kalija jer ih proljetna neće unijeti dovoljno duboko u tlo budući da oni nisu mobilni u tlu kao nitratni azot. Proljetna aplikacija ova dva elementa bez jesenske gnojidbe znači da će u gornjem sloju tla biti znatno veća koncentracija hraniva nego u sloju 15-30 cm, što je posebno sigurno za siromašna tla (klase A i B). "Posljedica može biti pliće ukorjenjivanje što predstavlja ogroman rizik u slučaju sušnih razdoblja. S druge strane, jesenska gnojidba znači unošenje fosfora i kalija na dubine oko 30 cm što značajno smanjuje rizik plićeg razvoja korijena i osigurava ravnomjerniju raspodjelu hraniva po dubini rizosfere", kaže Lončarić.  

Niže koncentracije će rezultirati slabijom segmentacijom konusa rasta, upozorava Lončarić

Na koncu, kako kaže ovaj stručnjak, vrlo jednostavno možemo zaključiti da optimalna gnojidba povećava elastičnost i biljke i tla te tako smanjuje rizik negativnog utjecaja stresnih uvjeta na prinos kao što su niske temperature, manjak vode…, dok izostankom niti biljka niti tlo nemaju dovoljno elastičnosti, reakcije na nepovoljne agroekološke uvjete (stres) su vrlo izražene što rezultira padom prinosa i dodatnom degradacijom plodnosti tla.

"Dakle, optimalna gnojidba smanjuje, a reducirana gnojidba povećava rizik nedovoljnog prinosa; optimalna gnojidba održava ili čak povećava plodnost, a reducirana degradira plodnost tla", zaključuje  prof.dr.sc. Zdenko Lončarić.


Tagovi

Gnojidba Prihrana Mineralni dušik Zdenko Lončarić FAZOS Analiza tla Cijena gnojiva


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: [email protected] web: https://www.agroklub.ba