Zastoj u isporuci gnojiva i energije: Blokada Hormuškog moreuza prijeti globalnom krizom hrane

Blokada Hormuškog moreuza mogla bi prerasti u globalnu krizu u snabdijevanju hranom ako se uskoro ne obnovi saobraćaj brodova koji prevoze ključne poljoprivredne inpute, upozorava Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), piše Abc.net.

Prema riječima glavnog ekonomista FAO-a Máxima Torera, očekivalo se da će se brodski saobraćaj normalizirati nakon početka primirja, no dio ključnih pošiljki i dalje stoji. "Imamo važne brodove koji se ne kreću", istaknuo je u nedavno objavljenom podcastu.

Direktor za ekonomiku agroprehrambenog sektora David Laborde naglasio je da je Hormuški moreuz jedna od najvažnijih svjetskih transportnih tačaka, ključna ne samo za naftu i gnojiva, već i za snabdijevanje hranom zemalja Perzijskog zaljeva. FAO procjenjuje da između 20 i 45 posto globalno važnih agroprehrambenih inputa ovisi upravo o tom morskom pravcu.

Rizik za proizvodnju hrane

Stručnjaci upozoravaju da bi zastoji u isporuci gnojiva i energije mogli imati direktne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju širom svijeta. Poljoprivreda je, naime, strogo vezana uz vremenski okvir sjetve.

"Ako inputi ne stignu na vrijeme, proizvođači će morati raditi s manjim količinama, što će se odraziti na iduću sezonu i drugu polovinu godine", upozorio je Torero. Dodao je kako su energenti poput nafte i dizela ključni za cijeli lanac proizvodnje, od rada traktora do prerade i distribucije hrane.

Iz International Trade Centre (ITC) upozoravaju da je trenutno najveći problem upravo nedostatak gnojiva. Izvršna direktorica Pamela Coke-Hamilton istaknula je da to predstavlja ozbiljan rizik za sigurnost snabdijevanja hranom, posebno u zemljama u razvoju.

Cijene gnojiva mogle bi naglo porasti kao posljedica sukoba na Bliskom istoku

"Nedostatak gnojiva direktno utječe na prehrambenu sigurnost, a ona je temelj stabilnosti", upozorila je, dodajući kako već sada dolazi do kašnjenja u snabdijevanju potrebnom za sljedeću žetvu.

Najpogođenije su zemlje koje ovise o uvozu azotnih gnojiva iz zemalja Zaljeva, uključujući Keniju, Ugandu, Južnoafričku Republiku, Tajland i Šri Lanku. U takvim uvjetima poljoprivrednici najčešće smanjuju njihovu upotrebu, što rezultira nižim prinosima.

Posljedice će se osjetiti globalno

Problemi u snabdijevanju mogli bi se uskoro preliti i na globalno tržište kroz rast cijena hrane. "Veća inflacija hrane znači i ukupno veću inflaciju u svijetu", upozorio je Torero, dodajući da bi države mogle ponovno posegnuti za mjerama sličnima onima tokom pandemije kako bi ublažile rast cijena.

Istovremeno, pojedine zemlje već razmatraju ograničenja izvoza vlastitih resursa, uključujući gnojiva i energente, što dodatno pojačava pritisak na tržište.

Ako se transport kroz Hormuški moreuz uskoro ne normalizira, poljoprivrednici bi već u nadolazećim mjesecima mogli biti prisiljeni smanjiti proizvodnju zbog nedostatka ključnih inputa. Stručnjaci stoga ističu da je ključno ne samo održati primirje, nego i omogućiti nesmetan prolazak brodova kako bi se spriječio novi val rasta cijena hrane i potencijalna globalna kriza.