Cijene gnojiva mogle bi naglo porasti kao posljedica sukoba na Bliskom istoku

Geopolitička situacija ponovno je izrazito napeta i neizvjesna. Od subote vijesti s Bliskog istoka izazivaju zabrinutost i u kontekstu poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednici ne strahuju samo od rasta cijena i moguće nestašice goriva, već i od poskupljenja gnojiva. Ključno pitanje glasi: hoće li se poremećaji na energetskom tržištu preliti i na troškove proizvodnje hrane?

U središtu pozornosti našao se strateški iznimno važan plovni put - Hormuški moreuz. Kroz njega prolazi oko 20 posto svjetske potrošnje nafte, ali i između 25 i 35 posto globalne trgovine amonijakom i ureom, ključnim komponentama za proizvodnju azotnih gnojiva, piše Farmer.

Napetosti podižu rizik za poljoprivredu

Napad Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, kao i reakcija Irana na vojnu operaciju, uzdrmali su tržišta sirovina. Hormuški moreuz, važan za transport nafte, plina i sirovina za proizvodnju gnojiva, postao je potencijalna točka eskalacije.

Cijena pšenice na najvišoj razini u 8 mjeseci: Geopolitika i carine dižu vrijednosti, ali silosi su puni

Prema podacima U.S. Energy Information Administration, kroz njega dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte. Njegova eventualna blokada predstavljala bi snažan energetski šok s izravnim posljedicama na cijene plina i, posljedično, đubriva.

Tržište je već reagiralo - cijene naftnih ugovora porasle su za gotovo 12 posto, a poskupili su i pšenica te biljna ulja. Investitori, strahujući od daljnje eskalacije sukoba s Iranom, masovno su zatvarali kratke pozicije prije vikenda.

Analitičari upozoravaju da tržište u mart ulazi s velikim špekulativnim nabojem. S jedne strane, geopolitičke napetosti i vremenski rizici u Francuskoj, Rusiji i SAD-u pogoduju rastu cijena. S druge strane, rekordna globalna ponuda žitarica, prema podacima Food and Agriculture Organization (FAO) veća od 3 milijarde tona, te visoke kamatne stope u Rusiji djeluju kao ograničavajući faktori za nekontrolirani rast.

Skuplja energija - skuplja gnojiva

Stručnjaci podsjećaju na iskustva iz 2022. godine te da rast cijena nafte gotovo uvijek povećava volatilnost na cijelom tržištu sirovina. Skuplja energija znači skuplji plin, a plin je temeljna sirovina za proizvodnju azotnih gnojiva. Prvi znakovi poskupljenja već su vidljivi. Prema izvješću Argus Media, cijena uree u Egiptu porasla je na 505 dolara po toni, dok je prije samo nekoliko dana iznosila 480-485 dolara.

I tržište fosfora je pod pritiskom zbog ograničenog izvoza iz Kine. Cijena sumpora u toj je zemlji porasla za oko 5 posto nakon napada na Iran. To je osobito važno jer je Kina najveći svjetski uvoznik sumpora, a oko 40 posto njezina uvoza dolazi upravo iz zemalja Bliskog istoka.

Prema neslužbenim informacijama, kroz Hormuški moreuz trenutačno bi mogli prolaziti samo kineski i ruski brodovi, što dodatno komplicira globalne lance opskrbe.

Hoće li cijene gnojiva rasti?

Arkadiusz Zalewski iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije u Varšavi upozorava da su cijene prirodnog plina na europskom TTF tržištu već dosegnule 40 eura po megavatsatu (2. mart 2026.), a daljnji rast ostaje moguć. Ako se više cijene plina zadrže dulje vrijeme, porast će i troškovi proizvodnje azotnih gnojiva u Europskoj uniji, što će povećati kolebanje cijena upravo uoči sezonskog rasta potražnje.

Ističe i važnost zemalja Perzijskog zaljeva za globalnu proizvodnju. Katar, Iran, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman među najvećim su svjetskim proizvođačima i izvoznicima azotnih gnojiva i sumpora. Velik dio izvoza prema Indiji, Brazilu, jugoistočnoj Aziji i Africi odvija se upravo kroz Hormuški moreuz.

Prema podacima FAO-a za 2023. godinu, Saudijska Arabija proizvela je 3,54 miliona tona azotnih gnojiva (izraženo u čistom hranjivu), Katar 2,59 mil.t, Iran 1,83 mil.t, a Oman 0,94 mil.t. Ukupno su zemlje Bliskog istoka proizvele gotovo 10 mil.t, dok je Evropska unija, za usporedbu, proizvela 8,25 mil.t, a Rusija 12,47 mil.t.

Za sada nema panike na tržištu, ali analitičari savjetuju oprez. Ključno pitanje je koliko će dugo trajati sukob. Ako se nestabilnost produlji, poljoprivrednici bi se mogli suočiti s višim cijenama đubriva prije jesenske sezone, mogućim kašnjenjima isporuka te dodatnim troškovnim pritiscima, osobito u Evropi.