Uspješno primjenjuje znanje sa fakulteta na sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju

Aleksandar Urošević, mladi poljoprivrednik bavi se isključivo proizvodnjom mlijeka. Pored toga što je fakultetski obrazovan, kaže da je velika prednost biti sam svoj gazda. U selu Bare (susjedna Srbija), na svom imanju uzgaja 20 krava simentalske rase, čije sirovo mlijeko prodaje lokalnoj mlekari.

Završio je Poljoprivredni fakultet, smjer ratarstvo. Znanje stečeno na fakultetu trudi se primjeniti i u sopstvenoj proizvodnji.

Edin Agić nakon prakse u poljoprivrednoj kompaniji dobio posao u struci

Njegov radni dan počinje u šest sati ujutru, a završava se oko devet uveče. Kada završi poslove u štali, odlazi u njivu, da bi predveče opet podmirio stoku. Ovom proizvodnjom su se tradicionalno bavili i njegovi preci pa tako ni on nije imao dilemu čime će da se baviti nakon završetka studija.

"Imam svoju zemlju, nelogično bi bilo kupovati stočnu hranu"

Na naše pitanje da nam uporedi svoju proizvodnju sa radom u nekoj firmi, kaže da je ovaj posao mnogo teži, ali da postoje brojne prednosti.

"Jeste da više radiš, ali se i više zaradi. Sam si svoj gazda, sam raspoređuješ svoje obaveze. Ovaj posao pruža veću sigurnost, stičeš veći kapital. Nikada ne bih mijenjao moju proizvodnju za neki drugi posao. Tu sam gdje sam i truditi ću se da unaprijedim i proširim svoj uzgoj", kaže Aleksandar.

Zašto bi nove generacije trebale uzeti u obzir karijeru u poljoprivredi?

Naš sagovornik ističe da mu je mnogo značilo znanje stečeno na fakultetu.

"S obzirom na to da posjedujem preko 10 ha površine pod ratarskim usjevima, prije svega pod pšenicom i kukuruzom, fakultet mi je značio kako u smislu tehnologije proizvodnje, zaštite bilja, tako i u smislu kontakata koje sam stekao tokom školovanja. Svojom cjelokupnom ratarskom proizvodnjom pokrivam potrebe u ishrani krava. Ništa ne kupujem. Pored toga, posjedujem i kompletnu mehanizaciju, tako da u potpunosti imam zaokružen cijeli ciklus proizvodnje. S obzirom na to da imam svoju zemlju, nelogično bi bilo da kupujem stočnu hranu."

Isplativost simentalki

Ovaj mladi proizvođač gaji krave simentalske rase i ističe da one imaju brojne prednosti u odnosu na druge mliječne rase goveda. Kaže da su izdržljivije, otpornije, kvalitet mlijeka je bolji, a tele skuplje. S obzirom da se njihova genetika konstantno unaprjeđuje, u ovom trenutku, nema velike razlike u odnosu na holštajn rasu. Njegovo iskustvo pokazuje da se od ovako organizovane proizvodnje mlijeka može sasvim lijepo živjeti.

Može se reći da prodajna cijena mlijeka pokriva troškove proizvodnje dok se zarada ostvaruje od subvencija po umatičenom grlu, litru mlijeka i od prodaje teladi.

Udruživanjem do zajedničkog nastupa na tržištu i bolje zarade

Sagovornik se složio sa tim da je prerada mlijeka isplativija, da se od prodaje sira i kajmaka mnogo više zaradi, nego od prodaje sirovog mlijeka. Međutim, takva prerada je zahtjevnija, potrebno je angažovanje dodatne radne snage.

Hrana je intimna stvar, ali je ključno poljoprivredu posmatrati kao biznis

S obzirom na to da živi samo sa bakom na svom imanju, samostalna prerada nije moguća. Zbog toga je odlučio da okupi mlade ljude koji se takođe bave proizvodnjom mlijeka i napravi zadrugu. Kao prednosti ovakvog načina udruživanja navodi zajedničku nabavku inputa proizvodnje, nastup na tržištu, zajedničko konkurisanje na projekte, ali i preradu mlijeka.