• Agro biznis
  • 10.05.2020. 09:30

Hrana je intimna stvar, ali je ključno poljoprivredu posmatrati kao biznis

Počnimo poljoprivredu posmatrati kao biznis. Tada neće biti kultura koje se "ne isplate", koje su dohodovnije od drugih i slično, savjetuju Petar Ninić i Bojan Čikić iz Agro biznis servisa.

Foto: Arhiva Petra Ninića
  • 854
  • 824
  • 0

Poljoprivreda je ponovo popularna. Nažalost, morala nas je pogoditi pandemija, kao što je ova koronavirusom, da bismo shvatili da je hrana ono što će nam uz zrak i vodu uvijek trebati. U ovim vremenima, kada su trgovine i tržnice bile zatvorene, bilo je važno znati doći do kupca, koliko god da smo imali osjećaj da se on nudio sam. U tom je slučaju bilo ključno znati predstaviti svoj proizvod. O temi koronavirusa i poljoprivredi, izazovima s kojima se susreću farmeri u BiH, o podsticajima, fondovima, i konačno navažnije - nužnosti agromarketinga, popričali smo sa dva stručnjaka iz Agro biznis servisa jer smatramo kako je važno u ovom trenutku još više pogurati poljoprivredu kao djelatnost bez se ne može.

Petar Ninić je stručnjak iz oblasti agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik. Primarno fokusiran na marketing u agrobiznisu, unapređenje organizacije, tehnologije i ekonomike poljoprivredne proizvodnje te vlasnik Rasadnika starih i otpornih sorti voća Ninić. Njegov kolega, Bojan Ćikić, također je stručan u oblasti agrobiznisa i ruralnog razvoja. Primarno je orijentisan na razvoj poslovih i investicionih planova, te pripremu i upravljanje projektima u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Menadžer je Poljoprivrednog klastera GLS.

Podigla se svijest o domaćim proizvodima

Na početku, najaktuelnije pitanje u poslednjih nekoliko mjeseci – Na koji način domaći agrarni sektor može da prevaziđe krizu uzrokovanu pandemijom Corona virusa?

Evidentno je da su pojedini lanci vrijednosti u agraru teže pogođeni i da će trebati vremena da se oporave. Istovremeno, važno je da su istinski poljoprivredni proizvođači postupili baš onako kako se od njih i očekuje u vremenima krize – radili su svoj posao još intenzivnije i odgovornije. Ono što je važno istaći u ovom momentu su i pozitivni efekti trenutne krize, koji su imali uticaj na domaći agrarni sektor. Iako to još uvijek ne možemo adekvatno izmjeriti, osjećaj je da se kod potrošača podigla svijest o domaćim proizvodima, što je svakako dobro za naše proizvođače. Ključno je da sada ne posustanemo i da prilikom kupovine povjerenje damo domaćim brendovima i lokalno uzgojeni namirnicama. 

Isto tako, kriza je za ovo kratko vrijeme podigla stepen primjene digitalnih alata u svim privrednim sektorima, pa i u agrarnom koji dosta sporije prihvata digitalizaciju poslovanja i inovacije uopšte, u odnosu na ostale sektore. Iz dana u dan imamo sve više proizvođača koji žele da se promovišu i plasiraju svoje proizvode putem digitalnih platformi, što je svakako zaokret i značajna promjena u odnosu na stanje prije pandemije. Sigurni smo da će ove promjene doprinijeti efikasnijem prevazilaženju negativnih efekata krize.

S kojim se izazovima proizvođači danas susreću, a da ih ne mogu premostiti sami? 

Izazovi u poljoprivrednoj proizvodnji su brojni. Bilo da je riječ o tehnologiji, organizaciji proizvodnje, ekonomici, marketingu, ključno je da svi proizvođači shvate da ne mogu sve poteškoće i izazove riješiti sami. Neko je odličan tehnolog i stručnjak za određeni vid proizvodnje. Uz to mu dobro ide i organizacija posla, ali je u domenu finansija i marketinga "tanak". Rezultat ovakve pojave je puno skladište vrhunskih proizvoda, čija je ekonomičnost nepoznata, dok je tržišna realizacija poprilično neizvjesna. Savršena podloga za agro frustracije, po sistemu "Šta sam ja sve ovo vrijeme radio?!"

Sa druge strane, rješenje ove problematike je veoma jednostavno. Za svaki segment poljoprivredne proizvodnje, od njive do realizacije postoje adekvatni savjetodavci, koji stoje na raspolaganju profesionalnim poljoprivrednicima. Dio mladih poljoprivrednika razumije ovakav vid organizacije savremene poljoprivredne proizvodnje, koja podrazumijeva eksternu podršku u poslovanju, dok se dio postojećih poljoprivrednika još uvijek ne može navići na angažman i plaćanje intelektualne podrške.

Ključno je poljoprivredu posmatrati kao biznis

Koje kulture i načine proizvodnje vidite kao budućnost poljoprivrede?

Sve kulture u agraru su jednako bitne i imaju svoju tržišnu opravdanost. Slično je i sa načinima – konceptima proizvodnje. Konvencionalna poljoprivreda ima status one koja prehranjuje stanovništvo svijeta. Integralna proizvodnja doživljava najveći progres i to na štetu konvencionalne poljoprivrede, što je značajan pomak na polju očuvanja životne sredine i ljudskog zdravlja. Organska proizvodnja će uvijek imati svoj tržišni udio, koji će samo rasti. Generalno posmatrano, organska (certifikovana) proizvodnja voća i povrća trenutno doživljava jak zamah, s obzirom na sve veću potražnju za posmatranim proizvodima. 

Kada je u pitanju animalni podsektor, isti generalno zahtjeva veća ulaganja, ali ima i veći stepen obrta i brži povrata uloženog novca. Riječ je o rijetkoj grani poljoprivrede koja je u stanju da obezbijedi redovne prihode tokom čitave godine. U skladu s tim, možemo reći kako je proizvodnja jaja uvijek dobar biznis, jer je riječ o esencijalnoj namirnici čija je proizvodnja dovedena na visok nivo intenzitivnosti. Takođe, sistem krava-tele u govedarstvu postaje sve interesantniji i zastupljeniji, čemu svijedoče brojni domaći proizvođači koji su se preorijentisali upravo na ovaj koncept. 

Bez obzira na odabrani koncept i vrstu proizvodnje, ključno je da se poljoprivreda počne posmatrati kao biznis. Tada neće biti kultura koje se "ne isplate", koje su dohodovnije od drugih i slično. Naš agrobiznis uvijek trebamo započeti sa detaljnim istraživanjem tržišta i izradom operativnog poslovnog plana, što će u startu obezbijediti zdravu podlogu za njegov dalji rast i razvoj.

Petar Ninić rado dijeli svoje znanje o voćarstvu

U agraru se događa smjena generacija. Koliki je sraz između mladih i starih poljoprivrednika? Imaju li mladi podršku? Mogu li se osloboditi starih navika i praksi? 

Smjena generacija u agraru je već odavno počela. Međutim, do vidljivijih promjena će doći tek za nekoliko godina, dok još malo stasaju generacije devedesetih. Iako se radi o stalno prisutnoj prirodnoj pojavi, smatramo da je aktuelna smjena generacija izuzetno značajna. Postoje brojna stručna mišljenja koja kažu kako su najsposobnije i najprilagodljivije generacije ljudi upravo one koje su rođene netom prije i tokom ranih devedesetih godina. Konkretno u agraru, riječ je o ljudima koji lakše prihvataju inovacije i savremene koncepte organizacije poljoprivredne proizvodnje, za razliku od starijih generacija koje su navikle na tradicionalne načine obavljanja poljoprivrede. 

Razlika između posmatrane generacije i generacije njihovih roditelja je ogromna, ali ne i nepremostiva. Ključno je da starije generacije poljoprivrednika, koje su na zalasku karijere ukažu povjerenje mladim nasljednicima na svojim gazdinstvima. Sa druge strane, nijedna škola, fakultet ili portal nas mlade poljoprivrednike neće naučiti osnovnim postulatima gazdovanja. Domaćin se postaje po uzoru i genetici, to se ne uči.

Prkosni južnjaci i udruženi rad

Poljoprivrednici često zaziru od udruživanja? Prepoznaju li pozitivne strane ovakvog načina poslovanja?

Nećemo ništa novo reći kada kažemo da naši proizvođači imaju poteškoće da se udružuju, pri čemu i kada se udruže veoma teško kreiraju održive poslovne modele. Mnogi stručnjaci su se bavili ovim pitanjem i jasno je da posmatranoj problematici moramo pristupiti multidisciplinarno. Prije nekoliko dana, objavljen je intervju sa regionalno poznatim psihotarepeutom dr. Zoranom Milivojevićem, koji se osvrnuo na manjak discipline u ponašanju našeg stanovništva u odnosu na stanovništvo u Sloveniji u doba pandemije. Između ostalog, pomenuti stručnjak je konstatovao kako smo mi južnjaci buntovnici, prkosan narod, koji ima izuzetne pojedince, pri čemu je, međutim, veoma teško od nas  napraviti organizovane grupe koje će skladno raditi. Zbog toga smo u doba pandemije i slabijeg poštovanja mjera imali i veće gubitke u mnogim sferama društva i ekonomije. 

Slično je i kod udruženog i organizovanog rada poljoprivrednih proizvođača, pa tako dolazimo do zaključka da mnogi uzroci neuspjeha leže i u našem mentalitetu. U skladu sa prethodnom konstatacijom, često se mogu čuti stavovi kako za nas nije zadružni sistem poslovanja i da ga uopšte ne trebamo forsirati. Sa tim se svakako ne možemo složiti. Udruženi rad u sebi nosi principe demokratičnosti i zajedničkog odlučivanja, što je ponekad veoma teško izvodivo u našim uslovima. BiH nije Holandija, koja ima dugu istoriju i razvijenu kulturu udruženog rada, međutim evidentno je da postoje osnovni uslovi za udruženi nastup poljoprivrednika u našoj zemlji. Ključno je, prema našem mišljenju, kontinuirano i sistematično raditi sa domaćim proizvođačima, sve dok ideja zajedništva ne sazrije u njima. Od uspješnosti ovog koraka ponajviše će zavisiti uspješnost i održivost novoosnovanih zajedničkih inicijativa u agraru.

Koliko su važni podsticaji u poljoprivredi? Trebaju li se poljoprivrednici na njih osloniti? 

Nedavno smo na savjetovanju mljekara Republike Srpske čuli jednu veoma zanimljivu poruku. Naime, jedan od predavača je tokom prezentacije rekao kako "podsticaji u proizvodnji ne smiju biti tretirani kao prihod". Apsolutno se slažemo sa ovom konstatacijom. Istovremeno, veliki broj poljoprivrednih proizvođača širom Bosne i Hercegovine upravo podsticaje posmatraju kao jedinu razliku koja im ostane na kraju godine kao rezultat poslovanja. Ukoliko su prihodi na poljoprivrednim gazdinstvima jednaki troškovima, nosioci tih gazdinstava istog momenta trebaju zatražiti pomoć od stručnih lica iz više oblasti ili mijenjati posao. 

Svrha podsticaja je veoma važna, istovremeno kompleksna i nažalost često neshvaćena. Sama riječ "podsticaj" znači da ta mjera treba da podstiče nešto. Ne da održava na životu. Podstiče se razvoj. To je ključni momenat koji se zanemaruje u trenutnim shvatanjima agrobiznisa. Sa druge strane, prilikom kreiranja podsticajnih politika, najveći izazov koji se postavlja pred donosioce odluka je na koji način osmisliti model koji istovremeno može da zadovolji sve proizvođače, bez obzira na njihovu veličinu ili djelatnost sa kojom se bave. Istovremeno, podsticaji u poljoprivredi veoma često imaju ulogu mehanizma za spas sela, što je svakako pogrešan pristup. Sa aspekta ruralnog razvoja, podsticaju u poljoprivredi su veoma bitni, ali je za njegovu održivost potrebna mnogo šira podrška sistema, usmjerena na različite ekonomske i društvene aspekte života na selu.

Bojan Ćikić je stručan u oblasti agrobiznisa i ruralnog razvoja

Iskorištavaju li poljoprivrednici međunarodne fondove za podršku poljoprivredi?

S obzirom da našim poljoprivrednicima nisu dostupna IPARD sredstva i da se ne nazire skorije rješenje ovog dugoročnog problema, jasno je da su naši proizvođači u odnosu na proizvođače iz okruženja ostali uskraćeni za vrijedna investiciona sredstva, koja direktno unapređuju njihovu konkurentnost. Prema našem mišljenu, to je velika šteta. Nezavisno od IPARD fondova, potrebno je istaći kako i dalje u Bosni i Hercegovini postoje i drugi oblici međunarodnog sufinansiranja u agraru. Pri tome, EU u ograničenom obimu i procedurama simuliše IPARD, dok su kod drugih međunarodnih organizacija agrarni i ruralni sektor nezaobilazni kao područja finansiranja. S tim u vezi, dolazimo do druge vrsta pitanja, a to je koliko su proizvođači spremni da iskoriste već postojeće međunarodne fondove, a kamoli one buduće. 

Ključni momenat u privlačenju posmatranih sredstava je približiti potrebu proizvođača i/ili proizvođačkih organizacija prema ciljevima finansiranja određenog fonda. Pri tome je izuzetno važno kreirati efikasnu poveznicu između onoga što proizvođačima treba i interesa potencijalnih donatora, te vrlo često razviti biznis i investicione planove, što su svakako spefične poslovne vještine. Kao što smo ranije spomenuli i za druge oblasti, poljoprivredno-prehrambeni subjekti često nisu u stanju da samostalno obezbijede prethodno pomenute uslove za ostvarivanje posmatranih sistema podrške. U tom slučaju, neophodno je angažovati eksterne stručnjake kao podršku. Kada su u pitanju mali proizvođači, šansa da se obezbijede bespovratna sredstva za repromaterijal, a ponekad i za sitnu mehanizaciju ili stoku moguća je jedino kroz participaciju u tržišno uspješnim proizvođačkim organizacijama, koje imaju razvijenu kooperantsku mrežu. 

Koliko je važan marketing u savremenoj poljoprivredi?

Odgovor je – jednako važan kao i kod svih drugih preduzetničkih inicijativa. Dakle, veoma važan. Riječ je o izuzetno korisnom i zanimljivom segmentu ukupnog poslovanja, koji za vrijednost svoje investicije donosi višestruke koristi. Iako starije generacije imaju otpor prema marketingu, te naročito savremenim vidovima promocije, evidentno je da se na tržištu iz dana u dan pojavljuju novi i drugačiji proizvodi i usluge, koji našu, do juče veoma uspješnu priču mogu gurnuti u istoriju. 

Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno zahvalna oblast za osmišljavanje i implementaciju inovativnih, zanimljivih i što je najbitnije – emocionalnih marketinških strategija. Hrana je izuzetno intimna stvar, a kada je to slučaj marketing mora da bude "druga violina" u ukupnom agrobiznisu. Odmah poslije savremene tehnologije i organizacije proizvodnje. Jednostavno, poljoprivredni proizvod ili usluga bez "priče" (marketinga) koja ga prati ostaje skoro nezapažen na tržištu.

Obezbijedili korisnicima preko pola miliona KM

Šta je Agro Biznis Servis? Ko su njegovi korisnici?

Agro Biznis Servis (ABS) je inicijativa dvojice mladih i izuzetno posvećenih agroekonomista, koji nastoje da svoje znanje, informacije i energiju usmjere ka podršci različitim akterima u agrarnom i ruralnom sektoru. Kako i sam naziv kaže, ABS je servis koji djeluje ka tržišno orijentisanim korisnicima. Korisnici usluga ABS-a su prevashodno poljoprivredni proizvođači i prerađivači sa područja cijele BiH, ali i međunarodne organizacije, javne institucije i svi oni koji imaju interese prema unapređenju domaće agrarne i ruralne ekonomije. 

Tokom prethodne godine, usluge našeg Servisa direktno su doprinijele da naši korisnici obezbijede preko pola miliona KM investicija za svoje objekte i opremu. Kroz naše primijenjene usluge iz oblasti agromarketinga imali smo priliku da utičemo na dalji razvoj i pozicioniranje nekoliko značajnih brendova, pri čemu smo unaprijedili imidž istih, te doprinijeli značajnim tržišnim rezultatima. Pored toga, naš Servis je bio aktivan i na polju formiranja proizvođačakih organizacija, digitalnom marketingu, istraživanju tržišta, pripremi prijedloga projekata, poslovnih i investicionih planova, standardizacije, povezivanju naših korisnika sa tržištem, a bilo nam je drago da smo poljoprivrednicima uvijek mogli pružiti precizne informacije o povoljnim kreditnim linijama, podsticajima i sl.

Petar Ninić, e stručnjak iz oblasti agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik

Zašto je danas poljoprivrednicima potreban ovakav Servis?

Jedan savremeni preduzetnik je rekao kako su za optimalno poslovanje svakog poslovnog subjekta najvažnija tri elementa: morate imati jedinstven proizvod ili uslugu, finansije vam moraju biti besprekorne i trebate osmisliti briljantan marketing. Isti preduzetnik odgovorno tvrdi da na svijetu ne postoji kompanija koja samostalno može da "iznese" pomenute faktore u njihovom optimalnom pogledu. Mi smo saglasni sa ovom konstatacijom, koja je izuzetno primijenjiva u agraru. Šta je rješenje? Trebate se obratiti relevantnim stručnjacima za podršku u segmentima poslovanja koji vam nisu jača strana. Poslovna budućnost je mnogo izvjesnija i vedrija ukoliko prema njoj koračate ruku pod ruku sa pravim ljudima, koji na iskren način oplemenjuju vaše ideje.


Tagovi

Agro biznis Petar Ninić Bojan Čikić Poljoprivreda Isplativost Marketing Agro biznis servis


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Malo zapušten ali još uvijek je tu. Zasad kupine, 10 dunuma.