U Njemačku nikad više, ni na odmor! Sezonci razočarani i u strahu od represije

"Nikad više neću doći u Njemačku. Ni na odmor, ni u posjeut. Ni po koju cijenu!", riječi su Rumunke Mariane Costea koja je dva mjeseca radila na jednom bavarskom imanju. Za Deutsche Welle je otkrila kako više od toga nije izdržala jer prekovremeni sati nisu bili plaćeni, smještani kapaciteti su bili prljavi, zaštitne mjere protiv korone nisu postojale. "Nisam htjela prihvatiti da nas osmero spavamo u jednoj sobi, da osam ljudi dijeli jedno kupatilo, a 30 jednu kuhinju", priča ova sezonska radnica. 

Njih 15 u mini busu s osam sjedala

Prepričava kako su na polje svako jutro voženi mini busom s osam sjedala, što ne bi bio problem da nije bilo njih 14 ili 15 osoba. Odlazili su ujutro, vraćali se naveče. 

Nije Mariane jedina. Podsjetimo, još u maju smo pisali u kako teškim uslovima, u mesnoj industriji, rade rumunski građani. Radnici su smješteni u montažne kućice koje su blizu jedna drugoj pa se mjere socijalne distance ne mogu poštovati. 

Prije mjesec dana u fabrici Tönnies, u jednoj od najvećih klaonica i fabrika za preradu svinjskog mesa u Njemačkoj, u gradu Güterslohu virus je tako buknuo da je bilo zaraženo 1.500 radnika zbog čega je oko 600.000 ljudi stavljeno u karantin. Fabrika je tada zatvorena, da bi je otvorili tri nedjelje kasnije te pooštrili mjere, odnosno uveli novi higijenski režim.

Nakon apela Udruge uzgajivača svinja otvorena tvornica Tönnies - koje mjere su poduzeli?

Upravo o Tönniesu za DW priča Alex B. koji želi biti anoniman jer se boji mogućih represija. "Oni su nam krali radne sate. Umjesto osam sati, plus 45 minuta pauze, radili smo i po deset do 13 sati dnevno. I nakon toga si gotov i psihički." Kad kaže "oni", ne misli na Tönnies, nego posredničko poduzeće za inostrane radnike. Naime, ova vrsta radnika nije zaposlena pod istim uslovima pod kojima rade zaposleni klaonice nego pod uslovima kooperanata koji snosi odgovornost za radne uslove. 

Većina njih nije plaćena na osnovu odrađenog radnog vremena, već po unaprijed definisanom učinku što nije moguće obaviti za osam sati. To je sistem izrabljivanja, kaže Alex B. dodajući da ko protiv tog sistema protestuje, brzo ostane bez posla jer njemačka pravila rada u tim uslovima ne vrijede.

Da nije bilo korona virusa, šira javnost možda nikada ne bi saznala u kakvim nehumanim uslovima žive i rade radnici iz istočnoevropskih zemalja. Svjesni su toga i njemački dužnosnici pa tako savezni ministar rada, Hubertus Heil komentariše kako je korona poput lupe. "Zbog nje vidimo i stvari koje već i ranije nisu bile u redu", rekao je na konferenciji za novinare u Berlinu.

Kontrola nema nikakve svrhe jer je najavljena?

No, šta je s kontrolom? Navodno je sistem podizvođača i posrednika, koji su često zemljaci istočnoevropskih radnika, poput netransparentne mreže koju je teško kontrolisati. Teoretski, kontrola postoji o čemu za DW govori Marius Hanganu iz projekta "Faire Mobilität" ("Poštena mobilnost"). On je rođeni Rumun i po nalogu krovnog udruženja njemačkih sindikata savjetuje sezonske radnike iz jugoistočne Evrope. 

Ističe da je za provjeru uslova zadužena njemačka carina, odnosno Zavod za javno zdravstvo. Ističe da kontrole ne protiču uvijek uspješno, a kao primjer navodi Bavarsku: "Tri kontrole od strane carine su bile unaprijed najavljene. Zanimljivo je da i kod jedne takve institucije kao što je carina postoji curenje ove vrste informacija, odnosno da i tamo ima krtica." Dodaje kako to nema veze s regionalnom direkcijom carine, već sa višim nivoima upravljanja, na kojima se sve te informacije i prikupljaju.

DW je tražio izjašnjenje od Generalne uprave carine, o tome jesu li im poznati slučajevi da je neko najavio kontrolu od strane carinika. Kratak odgovor je glasio kao o tome nemaju nikakvih spoznaja. 

Ko će im klati stoku u klaonicama?

Kako kažu, u svakom zlu neko dobro pa je tako i vijest o porastu broja slučajeva zaraze korona virusom na seoskim imanjima i u klaonicama političare natjerala na donošenje određenih mjera. Tako će od 1. januara 2021. klanje i obradu mesa moći obavljati samo zaposleni kompanije. Takvi poslovi više neće biti dozvoljeni radnicima koji rade na određeno, odnosno privremeno. Visina novčanih kazni za one koji budu kršili ta pravila biti će 30.000 evra, odlučila je njemačka vlada u maju.

Zbog teških uslova rada u klaonicama Njemačka pooštrava pravila

Ministar Heil predložio je nacrt zakona po kojem bi se u Bundestagu trebalo raspravljati nakon parlamentarne ljetne pauze, a vezan je upravo za klaonice. Heil kaže kako imaju i druga područja u kojima se radi o kontroli zaštite na radu. "Mi ćemo postrožiti obavezujuća pravila, kako bi mogli intenzivnije nadzirati ugrožena područja", bio je ministrov odgovor na pitanje DW-a.

Najnoviji slučaj i aktuelno žarište virusa SARS-CoV-2 je na poljoprivrednom imanju u Mammingu (kod Straumbinga, Bavarska) gdje je više od 170, od ukupno 500 radnika, pozitivno na Covid-19. Čitavo je imanje stavljeno u karantin. Većina radnika je iz Rumunije, a nekolicina iz Bugarske, Mađarske i Ukrajine. 

Sve radnike testirati na koronu

Bavarski premijer Markus Söder u ponedjeljak je zatražio oštrije kontrole "tokom dana i noći", a pored toga, one bi trebale biti nenajavljene. U slučaju kršenja važećih pravila higijene, kazne bi trebale biti povećane sa sadašnjih 5.000 na 25.000 evra. Söder smatra kako bi sezonski radnici u toj saveznoj pokrajini trebali bi biti testirani na koronu. Nije isključio ni lockdown za kompletnu regiju u kojoj se nalazi to imanje.

Treba podsjetiti kako Njemačka nije jedina država EU čiji radnici rade u ovakvim uslovima. U Španiji na sezonski posao branja jagoda dolaze radnice iz Maroka. I tokom pandemije korona virusa utvrđene su nepravilnosit i kršenje njihovih ljudskih prava.

Prisiljene brati jagode u katastrofalnim uslovima jer su pogrešno informisane?

A tu su i slučajevi iz Francuske i Grčke gdje radnici, najčešće migranti, u vinogradima i na plantažama voća takođe rade za bijednu nadnicu u užasnim uslovima.