Strategija F2F: Povećanje poljoprivrednih eko površina za 25% do 2030.?

Europska komisija postavila je još jedan cilj kao dio strategije Od farme do viljuške, a odnosi se na povećanje poljoprivrednog zemljišta pod eko proizvodnjom i to za 25% do 2030. godine.

Strategija, koja je objavljena u srijedu, 20. maja, nakon nekoliko odgađanja, naglašava potencijal ekološke poljoprivrede koja teži očuvanju okoliša i stvaranju održivog poljoprivrednog sistema.

"Tržište ekološke hrane treba nastaviti rasti, a eko poljoprivreda treba se i dalje dobro promovisati“, navodi se u strategiji i naglašava kako ova vrsta poljoprivrede ima pozitivan uticaj na bioraznolikost, otvara radna mjesta i privlači mlade poljoprivrednike.

Novi akcijski plan i eko sheme

Kako bi podržala primjenu dobre prakse kao što je to npr. precizna poljoprivreda, agroekologija, agrošumarstvo i smanjenje stakleničkih plinova, strategija je ponudila nove tzv. eko sheme u kojima se pojašnjava na koji način se one trebaju finansirati.

Isto tako, u priopćenju su naglasili kako će Europska Komisija izraditi akcijski plan za ekološku poljoprivredu, osmišljen kako bi pomogao državama članicama da podstaknu što veću ponudu i potražnju za takvom hranom. Kako bi se poboljšala dostupnost i cijena te promovisala zdrava i održiva prehrana u ugostiteljstvu, Komisija će odrediti i najbolji način postavljanja minimalnih obveznih kriterija za održivu nabavku, navodi euractiv.

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% đubriva, ali i poticaji za eko proizvodnju?

Osim na ekološku poljoprivredu, strategija se takođe fokusira na važnost sigurnosti sjemena, naglašavajući da poljoprivrednici moraju imati pristup nizu kvalitetnih sjemenki za razne biljne sorte koje su prilagođene klimatskim promjenama.  

Povećati će se površina pod eko proizvodnjom?

Kao odgovor na postavljeni cilj, Norbert Lins, njemački političar i član Europskog parlamenta, rekao je kako će se svi zastupnici potruditi fokusirati na proširenje poljoprivrednih zemljišta, ali pod ekološkom proizvodnjom te je obećao kako će se sva pitanja vezana za tu temu donositi zajedno s poljoprivrednicima i da se neće ići protiv njih.

Europsko udruženje za organsku proizvodnju IFOAM EU, pozdravilo je ovu odluku kao i sam cilj. "Ekološka poljoprivreda uspješan je ekonomski model s dokazima korisnim za okoliš. Postavljen je kamen temeljac koji se sada treba nastaviti graditi“, rekao je Jan Plagge, predsjednik IFOAM-a.

Međutim, nisu svi zadovoljnim ovakvim odlukama. Udruženje poljoprivrednika COPA-COGECA kritikovalo je ovaj cilj rekavši kako ciljevi dolaze prije samih procjena te pitaju: "Šta će se dogoditi kada procjene pokažu da sve to nije realno i kako sve ovo postići ako alternative nisu lako dostupne, a potrebno ih je razvijati i u njih ulagati?“

Zatražena odgoda nove uredbe za eko proizvodnju, ipak će to biti 2022.?

S Udruženjem se složila i Géraldine Kutas, generalna direktorica Europske agencije za zaštitu bilja, koja je naglasila da ciljevi moraju biti realni i utemeljeni na nauci te osigurati željene rezultate u smislu očuvanja biološke raznolikosti, zdravlja i poljoprivredne proizvodnje.

Ekološki sektor doživio je procvat tokom pandemije COVID-19, a veća prodaja proizvoda zabilježena je u raznim državama članicama. Iako je istakao da je kriza pogodila određene dijelove sektora, posebno sektor mlijeka i govedine, direktor IFOAM-a Eduardo Cuoco nedavno je izjavio kako smatra da je ova vrsta poljoprivrede puno otpornija jer se manje oslanja na vanjske faktore kao što je to kupovina zaštitnih sredstava i đubriva koja je za vrijeme epidemije bila otežana.

Zadovoljni eko aktivisti 

Dugo se nije moralo čekati ni na reakciju ekoloških aktivista. Kažu kako ovaj plan nije mogao stići u boljem trenutku s obzirom na trenutnu situaciju s kojom se Europa suočava. "Izbijanje pandemije bolesti Covid-19 jasno je ukazalo na naš neodgovoran odnos prema prirodi", u svom priopćenju navodi WWF. 

"Europska komisija, predlaganjem niza mjera, pokazala je spremnost u zaokretu odnosa prema prirodi. No, to se mora dodatno ojačati paketom mjera zelenog oporavka već iduće sedmice. Tražimo da se 50 posto mjera namijeni za klimu i okoliš kako bi se izgradilo jača i otpornija gazdinstva, ali i društva u cjelini", rekla je Ester Asin, direktorica WWF-ova ureda za europske politike.

Ističu da u strategiji "Od polja do stola" WWF pozdravlja prijedlog novih propisa do 2021. kojim bi se spriječilo plasiranje neodrživih proizvoda, povezanih s nekontrolisanim krčenjem šuma, na tržište Europske unije. "Nažalost ta strategija ne obuhvata prenamjenu drugih ekosistema u svrhu intenzivne poljoprivrede, koja je jedan od glavnih uzroka gubitka prirodnih ekosistema i bioraznolikosti. Stoga organizacije civilnog društva, među kojima je i WWF, kao i zastupnici Europskog parlamenta, traže puno veći angažman Europske komisije", poručuju.